Pozitivne vijesti znače pozitivan dan?

Stand: 15.05.2024, 18:04 Uhr

Maja Marić, Aida Kožar, Boris Rabrenović

U novinarstvu je, kažu, samo loša vijest - dobra vijest. No što kada nam je dosta takvih vijesti? Cosmo radio danas održava programsku kampanju "Der gute Tag" koja ima za cilj pokazati slušateljima da nije sve u svijetu baš tako loše kako se čini. Maja Marić i Aida Kožar znaju kako je konstruktivno novinarstvo doskočilo senzacionalističkim i negativnim temama, a Marko Puljiz, stand-up komičar, govori o tome kako se protiv sumorne svakodnevice bori humorom.

Dobar vam i pozitivan dan! Pozitivan kao "hajde danas samo s dobrim vijestima", a ne pozitivan kao korona test. Šalu na stranu, ali svima dobro dođe malo pozitive jer nam vijesti uglavnom donose čistu suprotnost. A na našem Cosmo radiju danas se održava programska kampanja pod nazivom "Der gute Tag" koji pozitivnim spinom na današnje vijesti žele pokazati slušateljima da nije sve u svijetu baš tako loše kako se čini.

Crna kronika, sumorna politika, novosti i izravna javljanja s mjesta gdje se dogodila prirodna katastrofa, humanitarna kriza, rat. To su najjače teme suvremenog novinarstva, koje potvrđuju staro medijsko pravilo da je "loša vijest uvijek dobra vijest".

A ako slučajno nije loše, onda uvijek možemo pronaći neku dublju analizu nekog "prošlog loše" ili objašnjenje društvenih kretanja koja nagovještavaju neko "iduće novo loše".

I to je ljudski. Tako bar kažu stručnjaci. Istraživanja potvrđuju da se ljudi evoluirali tako da obraćaju veću pozornost na negativne podražaje kako bi lakše preživjeli. Ovakvo shvaćanje svijeta pomoglo je našim precima da izbjegnu potencijalne prijetnje i opasnosti u svom okruženju. I to objašnjava naš fokus na negativno.

A u svijetu u kojem smo priključeni na vijesti od jutra do sutra, čovjeku je potrebna pauza. U vidu smiješnih videa djece i mačaka, stand-up komedije ili barem nekih savjeta oko toga kako se isključiti i ne dopustiti tmurnim mislima da preuzmu kontrolu.

Sa mnom je kolegica Aida Kožar koja će mi pomoći u tome da razložimo ovu potrebu za dobrim vijestima.

Aida, na WDR-u je danas „Dobar dan“ ili "Pozitivan dan" odnosno „Der gute Tag“ ili "Positiv Tag". Zato je naša tema pozitivno, ili kako se još kaže – konstruktivno novinarstvo. Po čemu se konstruktivno novinarstvo razlikuje od "običnog" novinarstva?

Majo, oba pristupa novinarstvu imaju iste principe, kao što si i rekla: da informišu publiku. Što i čine. Odgovaraju na 5 novinarskih pitanja: „Ko/šta?“, „Kada?“, „Gde?“, „Kako?“, „Zašto?“. Samo, konstruktivno novinarstvo ide malo dalje od toga. Ono malo više obraća pažnju da odgovori na pitanja „Zašto?“ i „Kako“?. Pozitivno novinarstvo nije, znači, kako bi mu ime moglo naznačiti, izveštavanje samo pozitivnih vesti, iako jeste i to. Ali ne isključuje tragične vesti ili situacije koje su problematične. Samo, kada se konstruktivno novinarstvo pozabavi problematičnim situacijama, ima za cilj ne samo da informiše o njima već i da ih objasni iz više perspektiva. A onda, kao što si i napomenula, čak i da da eventualna konstruktivna rešenja za problematičnu situaciju o kojoj izveštavaju.

Gdje je nastalo konstruktivno novinarstvo, uopće?

U Danskoj. 2007. godine direktorka danske medijske korporacije Berlingske Media, Lisbeth Knudsen, je javno pozvala medije da se okrenu pozitivnom uticaju na društvo. Da novinarstvo bude okrenuto budućnosti a ne sadašnjem trenutku i prošlosti, kao što standardna forma novinarstva čini. Tako je konstruktivno novinarstvo dobilo „vetar u leđa“. A istražujući ovu temu izdvojila bih jednu viziju koja mi se posebno svidela: cilj je da pojedinac kreira sopstveno mišljenje. Znači, da ne mora da prati mišljenja main-stream medija koji obično nude jednoobrazna izveštavanja.

I pozitivnost umjesto negativnosti?

Da. Jer je stara izreka u novinarstvu da je samo loša vest - dobra vest. Odnosno izveštavanje o tragičnom događaju privuče više publike nego ona forma novinarstva koja izveštava o nečemu dobrom. To kaže statistika, podaci, tiraži, klikovi. A to potvrđuje i nauka, koja kaže da se ljudski mozak radije fokusira na loše nego na dobro. Prosto, tako funkcionišemo i taj fenomen je u psihologiji poznat kao „negative bias“.

Znači, tzv. fenomen "negative bias" je kriv što ćemo uvijek prije kliknuti na vijesti o nekoj katastrofi nego, npr, vijesti o izložbama, sportskim uspjesima, putopisnim reportažama?

Da, Majo. Ali, iza tih algoritama i velikih tiraža su ljudi, individualci, koji i sami imaju, kao i svi mi, svoje probleme i brige. I kojima, na duže staze, može stvarno da bude loše od konstantnih loših vesti. To je shvatio i naš kolega Florian Vitelo, (Florian Vitello), jedan od osnivača „Good News Magazin“, prvog nemačkog krosmedijalnog magazina dobrih vesti. Odnosno magazinu koji je načinjen najpre samo za drušvene mreže a onda je prerastao i u štampano izdanje.

Znači, iz očaja u uspjeh?

Upravo tako, Florianu Vitelou je „pukao film“ i tako je pokrenuo „Good news Magazin“. On na svom LinkedIn profilu objašnjava da je ideja tog magazina je da promoviše dobre promene u društvu. Na primer ako na nekom mestu postoje grafiti mržnje pa onda dođe neko svojevoljno da to prekreči, onda je vest o tome pozitivna, a samim tim i razvija demokratiju.

Kako pozitivne vijesti mogu pomoći u razvoju demokracije?

Tako što, kaže novinar Florian Vitello, kada čujemo pozitivne vesti, ne samo da nam je lepo što ih čujemo, već nas one navode da i mi učinimo nešto korisno za društvo. Neka je to i malo, i neka je i pozitivna vest mala – svest o njoj nas čini boljim ljudima, što se opet pozitivno reflektuje na društvo a potom i demokratiju. Deluje utopijski, ali koncept je očigledno uspeo, čim je magazin dobrih vesti sa internet izdanja prešao i u štampano. Da napomenem da u Evropi postoji mnogo sličnih magazina i internet portala samo sa dobrim vestima.

Dobro, tako je sa pozitivnim vijestima, odnosno sa događajima o kojima se izvještava. A što je onda sa konstruktivnim pristupom nekom tragičnom događaju? Nije u konstruktivnom novinarstvu sve samo pozitivno, ili?

Naravno da nije. Ali konstruktivno novinarstvo igra veliku ulogu u razvoju demokratije tako što istražuje događaje iz više perspektiva. Tako se ljudima nudi mogućnost promišljanja. I time se razvija kritička misao, što je važna stavka demokratije. Konstruktivno novinarstvo je postalo standard dobre ponude informacija. A često i ponude rešenja za probleme kojima se određeni mediji bave.

Može li se konstruktivno novinarstvo studirati kao posebna grana?

Ne samo kao posebna grana već kao nezavisna nauka. Njome se recimo u Nemačkoj bavi Bonn-Institute. Misija tog instituta je da, zajedno sa organizacijama i pojedincima iz medijske industrije, istražuje u kom pravcu bi novinarstvo trebalo da se menja da bi mu se i dalje verovalo. Iz Bonn-Instituta kažu da je upravo konstruktivno novinarstvo model koji daje kredibilitet ovoj profesiji. Važno je da bude fokusirano na rešenja, da se bazira na dijalogu i da ima više perspektiva.

Dobro, to je u Njemačkoj, a kako je u zemljama Zapadnog Balkana. Njeguje li se tamo konstruktivno, odnosno pozitivno novinarstvo?

Svakako. Značaj konstruktivnog novinarstva je prepoznat i u zemljama Zapadnog Balkana. Online prezentacija koja mi je privukla pažnju je prezentacija Novosadske Novinarske Škole. Ova nevladina organizacija uči medijskoj pismenosti i produkcijama, podstiče toleranciju i unapređjuje medijsku sferu – konstruktivnim novinarstvom. Postoji već 28 godina, na njihovim medijskim seminarima je bilo do sada 1800 nastavnika imali su 150 realizovanih projekata, i jedna zanimljiva brojka – otkrili su više od 950 lažnih vesti. Eto dobre vesti za odjavu našeg razgovora o dobrim vestima i konstruktivnom novinarstvu.