Koliki je problem antimuslimansko raspoloženje u Njemačkoj?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 24.06.2024. 25:23 Min.. Verfügbar bis 24.06.2025. COSMO. Von Maja Maric.
Koliki je problem antimuslimansko raspoloženje u Njemačkoj?
Stand: 24.06.2024, 18:02 Uhr
Maja Marić, Nenad Kreizer, Boris Rabrenović
Islamofobni zločini u Njemačkoj porasli su za 140 posto u dvije godine. Muslimani i ljudi za koje se zbog izgleda ili govora pretpostavlja da su muslimani, svakodnevno su izloženi diskriminaciji. A sve se to događa relativno nezapaženo u javnosti. Postoji li problem s anti-muslimanskim raspoloženjem u Njemačkoj? Maja Marić i Nenad Kreizer donose analizu natrpeljivosti u njemačkom društvu. O svom iskustvu govori i Jasna Ibrić, njemačka policajka, ali i muslimanka.
"Islamofobni zločini" porasli su u postocima između 2022. i 2023. više od bilo kojeg drugog područja politički motiviranog kriminala. Radi se o povećanju od 140 posto (s oko 600 na gotovo 1500 zločina), čime je jasno da su brojevi i više nego udvostručeni.
Antimuslimansko raspoloženje u Njemačkoj dodatno se pogoršalo nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, 7. listopada/oktobra prošle godine.
Upravo zato se danas na našem Cosmo radiju fokusiramo na temu islamofobije u Njemačkoj.
Po nalogu Saveznog ministarstva za obitelj organizacija “Claim” će danas, 24. lipnja/juna, na federalnoj tiskovnoj konferenciji predstaviti “Izvješće o stanju antimuslimanskog rasizma 2023”.
Sa mnom je Nenad Kreizer s konkretnim podacima o tome kakvo je raspoloženje prema gradjanima islamske vjeroispovjesti u Njemačkoj danas.
Nenade, kako se manifestira antiislamizam ili neprijateljstvo prema muslimanima?
Stručnjaci govore o trenutku kada pripadnici muslimanske vjeroispovijesti upadaju u oči zbog jezika, vanjskih obilježja, poput recimo marama ili ostalih pokrivala za glavu kod žena, boje kože ili nekog oblika ponašanja poput molitve ili recimo posta tijekom ramazana.
Zapravo sve donedavno neprijateljstvo prema muslimanima se nije posebno vodilo u statistikama nego je spadalo, pogotovo kada se radi o kaznenim djelima, u neku od kategorija koje smo prije naveli poput mržnje prema strancima ili rasizma.
Prema službenoj definiciji pod „neprijateljstvom prema muslimanima“ se podrazumijeva „pripisivanje paušalnih, zaostalih i prijetećih osobina koje se ne mogu promijeniti“ ovoj vjersko-kulturnoj zajednici.
Koje razloge stručnjaci navode za pojavu individualnog neprijateljstva prema muslimanima?
Stručnjaci govore o „podsvjesnim predrasudama“, lažnim informacijama ili neopravdanim strahovima od nečega što djeluje kao strano ili nepoznato.
Što preporučuje skupina stručnjaka vladi u borbi protiv mržnje prema muslimanima?
Vladi odnosno nadležnom ministarstvu unutarnjih poslova se preporučuje pokretanje ureda koji bi zaprimao i dokumentirao prijave slučajeva iskaljivanja mržnje prema muslimanima. Osim toga se smatra da bi bilo korisno temu mržnje prema muslimanima uvrstiti i u nastavu političkog odgoja kao i jače senzibiliziranje zaposlenih u javnim ustanovama.
Kada se počela posebna pažnja davati upravo netrpeljivosti i mržnji prema pripadnicima muslimanske vjeroispovijesti?
Nakon rasističkog pokolja u Hanauu u veljači 2020. se pojavila potreba da se i na institucionalnoj razini definira obim neprijateljstva prema muslimanima u Njemačkoj. Do tada ovaj pojam nije postojao nego se definirao preko mržnje prema strancima ili kroz rasizam.
Iste godine je tadašnji ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer od ekipe stručnjaka pod nazivom Stručni krug na temu neprijateljstva prema muslimanima naručio prvo opsežno izvješć e koje je objavljeno prije otprilike godinu dana.
Grafit posvećen žrtavama napada u Hanau i buket cveća ispred njega
I do kojeg zaključka je došla ta prva opširna analiza?
Kao prvo do poraznog rezultata da gotovo svaki drugi ispitani stanovnik Njemačke ispoljava neki oblik netrpeljivosti prema muslimanima. „U dijelovima stanovništva Njemačke neprijateljski stav prema muslimanima se održava na jednoj visokoj razini“, stoji u izvješću ovog gremija stručnjaka. Nadalje se govori o tome da su muslimani „manjina koja je izložena najsnažnijem pritisku“ u Njemačkoj. Za muslimane u ovoj zemlji segregacija i nasilje spada u svakodnevicu, navodi se.
Tko je unutar zajednice najviše pogođen prema ovoj studiji?
Oni koje je najlakše po vanjštini prepoznati kao pripadnike muslimanske vjere a to su u pravilu zbog odjeće, tj. pokrivala za glavu, žene.
Koji se stereotipi najčešće navode?
Ženama se tako predbacuje da nisu samostalne i emancipirane zbog toga što nose pokrivala za glavu ili duge odore. Muškarcima se predbacuje općenito agresivno i nasilno ponašanje: prvo prema ženama a onda i prema svima onima koji nisu muslimani.
Što kažu statistike, posebice u svjetlu najnovijih čestih napada noževima na javnim mjestima pri čemu su počinitelji uglavnom mladi muškarci iz muslimanskih zemalja?
Statistike zaista pokazuju veći postotak nasilnika među mlađim muškarcima koji su posebice posljednjih godina stigli u Njemačku. Među njima je i Afganistanac koji je prije mjesec dana nožem u Mannheimu ubio jednog policajca.
No kriminolozi u isto vrijeme kažu da te statistike treba staviti u kontekst činjenice da se u grupi izbjeglica iz muslimanskih zemalja velikom većinom radi o mladim muškarcima a stupanj kriminala je u ovoj grupi tradicionalno među najvišima bez obzira na porijeklo ili vjeroispovijest. Kriminolozi Ruud Koopmans Christian Walburg u nedavnom intervjuu za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung su povećano nasilje u ovim skupinama objasnili porijeklom i patrijarhalnim strukturama koje vladaju u zemljama iz kojih oni dolaze ali i društvenim uređenjima pri čemu se u pravilu radi o represivnim sistemima. To sve skupa nema mnogo veze sa samom vjerom.
Gošća našeg podcasta je Jasna Ibrić, policajka iz Kölna koje za sebe voli reći da je "under-cover muslimanka"- jer ima plavu kosu, radi u policiji i zato ne odgovara stereotipima koji se inače vežu uz žene islamske vjeroispovjesti. I baš zbog svega toga ima priliku uočiti mnogo zanimljivih stvari kada je u pitanju mržnja prema muslimanima. Jasna u policiji radi kao inspektorica u odjelu za islamski terorizam i strane ideologije, tako da sam ju pozvala da nam kaže ponešto o ovoj temi.
Jasna, što ti misliš da je možda najteži segment života jednog muslimana ili muslimanke u današnje doba u Njemačkoj?
Mislim da je taj čitav sistem u kojem se mi krećemo znači od "želim aplicirati za posao", "želim aplicirati za stanove u Njemačkoj", što je isto veoma problematično. Znači, ja apliciram kao Müller ili sa Ibrić ili sa, ne znam, Özdoğan znači već tu ispadam. Kao i mnogi drugi ljudi. Što znači na tim sistemima se već prepoznaje rasizam.
Mislim da nam je to najveći problem: da dobijamo iste šanse u društvu, da se pokažemo da mi nismo samo ti teroristi kako vi želite nas da vidite. Da mi žene u islamu nismo te jadne koje moramo da slušamo muškarce i smijemo samo da budimo kod kuće i da kuhamo. Ne, i mi imamo karijere i mi se smijemo družiti s raznim nacijama i putovati. Te predrasude, tu već počinje taj sistemski rasizam prema muslimanima. Ja mislim da nam je tu najveći problem.
I na primer, kad je sad u Mannheimu se ovaj teroristički napad desio i policajac je nažalost, poginuo ili ubijen. Džemat ovdje u Kölnu, znači muslimani, su održali Hudbu mira gdje su se izjasnili tačno i jasno i glasno protiv terorizma i ekstremizma. I jednostavno simbolično su stali na stranu demokratije. Ja sam pozvala šest kuća medijskih, njima javila da će to biti u petak. Ni jedna nam nije odgovorila. Što nam pokazuje da ovo društvo ne želi muslimane da vidi u tom pozitivnom svjetlu. Kad se počini teroristički napad, tada svi pogledaju i svi pričaju o tome, a kad muslimani izađu da za mir se mole i da kažu "I mi smo isto ljubav i mir, mi osuđujemo takvo nešto" tada nitko neće ni da nas pogleda, što je žalosno.
No islamofobija je ipak uzela maha i u političkim strukturama Europe.
Da, ako pogledamo vrlo uspješni Front National u Francuskoj koji bi mogao pobijediti na predstojećim parlamentarnim izborima ili u Nizozemskoj Geerta Wildersa koji je čak pobijedio na izborima, sve ove stranke imaju svoj korijen u kritici islama ali i u islamofobiji. Pritom neki stručnjaci poput Farida Hafeza razlikuju neprijateljstvo prema muslimanima tj. islamu i islamofobiju pri čemu potonji kompletnoj vjeri i svim vjernicima pripisuje negativno djelovanje.
U Njemačkoj je nositelj ovih tendencija Alternativa za Njemačku…
…koja je antimuslimanski narativ preuzela od pokreta Pegida. Ova kratica znači Patrioti Europe protiv islamizacije Zapada i ovaj pokret je osnovan još 2014. dakle prije tzv. izbjegličke krize. Tijekom izbjegličke krize ovaj narativ je preuzela u tom trenutku već prilično posrnuli AfD a na posljednjim izborima se pokazalo da im se taj narativ isplatio.
Demonstracije desnoradikalne Pegide u Drezdenu 2018
Broj napada s anitimuslimanskom pozadinom se povećeo od napada Hamasa na Izrael 7. listopada prošle godine?
Da, istodobno uz antisemitske se povećao i broj antimuslimatskih napada i konfliktnih slučajeva. Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International navodi kako se na obje zajednice u Njemačkoj prenosi krivnja za ono što se događa u Pojasu Gaze i Izraelu.
Istodobno se pojačala kritika prema muslimanskoj zajednici koja je u nekim svojim dijelovima izrazito antiizraelsi i antisemitski orijentirana što se protiv njemakom državnom rezonu. Time se, kako kaže Amnesty, opet stvara granica "mi" i "vi" i muslimani dodatno guraju u izolaciju.
Tjedni akcije protiv anti-muslimanskog rasizma održavaju se od 17.6. do 1.7. A 1. srpanj ili juli nije izabran slučajno. Naime, na taj datum dogodilo se ubojstvo Marwe El-Sherbini na Dresdenskom regionalnom sudu. Ubojstvo trudne, 32-godišnje farmaceutkinje iz Egipta postalo je i međunarodna prekretnica za posljedice koje antimuslimanski rasizam može imati. Ove godine obilježava se 15. godišnjica ovog zločina.
Od tada, 1. srpnja stoji kao dan borbe protiv antimuslimanskog rasizma i za odlučno opredjeljenje za solidarno, demokratsko, slobodno i otvoreno društvo.
