Nove droge, novi izazovi. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 23.05.2024. 22:09 Min.. Verfügbar bis 23.05.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Nove droge, novi izazovi
Stand: 23.05.2024, 18:03 Uhr
Nenad Kreizer, Saša Bojić, Amir Kamber
Jeste li čuli za fentanyl - novu zloglasnu drogu koja u međuvremenu iz SAD-a pristiže i u Njemačku? Koji su novi izazovi u liječenju i sprječavanju ovisnosti? Nenad Kreizer razgovara sa specijalistom za preventivu klinike Sveti Ivan iz Zagreba, Antom Oreškovićem. Saša Bojić o rekordnim količinama kokaina u europskim lukama i konzumaciji droga o kojima se do sada malo znalo. Ksilazin, sredstvo za smirenje životinja? Kako i zašto je došlo do kaosa na tzv. tržištu. A kako stoje stvari s alkoholom?
Ovisnost o opojnim drogama i dalje ostaje jedan od najvećih problema modernih društava. Iako se nekako konzumacija droga posljednjih godina u javnosti koncentrirala na problematiku legalizacije kanabisa, konzumacija, kako ih se često naziva, težih droga je u daljnjem porastu. Prema prošlogodišnjem izvješću Europske unije zaplijenjene su rekordne količine kokaina u europskim lukama a raste i konzumacija droga o kojima se do sada malo znalo. Recimo, jeste li čuli za fentanyl - novu zloglasnu drogu koja u međuvremenu iz SAD-a pristiže i u Njemačku?
Od sljedećeg mjeseca Europski ured za promatranje droge i ovisnosti od droga će dobiti novi prošireni mandat s većim ovlastima. Za to postoji dobar razlog. U posljednjem izvješću Europske unije o zloupotrebi droga došlo se do zaključka da je dostupnost droga u Europi i dalje je visoka. Osobe koji koriste droge sada su izložene širem rasponu psihoaktivnih tvari, često s visokom potencijom i čistoćom. Veća raznolikost ponude i uporabe droga predstavlja nove izazove za politiku o drogama i zdravstvenu skrb u Europi, zaključuje se u ovom izvješću.
Nekoliko konkretnih primjera:
Na europskom tržištu droga stalno se pojavljuju novi nekontrolirani sintetički opioidi; od 2009. identificirano je ukupno 74 takvih slučajeva. Recimo, Ketamin, koji se u medicini i u veterinarstvu koristi kao anestetik i lijek protiv bolova, u nekim se područjima etablirao kao rekreativna droga.
Ili - sve veća rekreacijska potrošnja dušikova oksida, poznatijeg i kao plin za smijanje, (lachgas) u nekim dijelovima Europe izaziva zabrinutost vlasti.
Symbolbild von Lachgaskartuschen: Mehrere Dosen wurden an den Remscheider Standorten gefunden
Samo u Njemačkoj je prema podacima za 2022. 1990 ljudi umrlo od posljedica zlouporabe ilegalnih droga. To je gotovo devet posto više nego prethodne 2021. godine. Kao i prethodnih godina, glavni uzroci smrti su heroin i dugotrajne posljedice uzimanja droga. Broj umrlih kontinuirano raste u posljednjih desetak godina.
Članovi obitelji i prijatelji, naravno, često su također pogođeni.
Koji su novi izazovi u liječenju i sprječavanju ovisnosti o drogama govorimo i s prim. Antom Oreškovićem, specijalistom za bolesti ovisnosti klinike za psihijatrijske bolesti Sv. Ivan iz Zagreba.
Gospodine Oreškoviću, često se postavlja pitanje kako se definira kada je netko ovisnik. Ima ljudi koji kažu "Ja popušim džoint jednom tjedno, ja nisam ovisnik". Kako vi to kao stručnjak definirate?
Pa postoji more definicija. Možda je najjednostavnije - onog momenta kada prvi put postavi meni netko pitanje da li ja imam problem s nečim ili kad sam sebi kažem, ja to uzimam a nemam problem, već problem postoji. Kad kaže supruga partneru da li on možda malo previše pije već problem definitivno postoji. Kada vam kažu prijatelji "Mogao bi možda i manje" već problem postoji. Sam uvid nije dostupan i ne može biti dostupan i zato se razvija ovisnost. Kada bi bio dostupan uvid, ne bi bilo niti ovisnosti. Ono što mi radimo s pacijentima kada pokrećemo liječenje, mi radimo na tom uvidu. Radimo na njihovim unutarnjim motivacijama i na tome da dobiju uvid u svoju ovisnost. Tog momenta oni znaju da imaju problem i počinju se s njim nositi.
U Europi se dosta priča o Fentanylu u kojoj je veliki problem već u Sjedinjenim Državama. Što biste nam mogli reći o toj drogi?
Na svu sreću još nemamo puno pacijenata, ali se, naravno, očekuje da će ih da će ih biti. Problem je, to je stvar koja već dugo prisutna. Ona je vrlo jeftina, ona je vrlo potentna, nje treba puno puno manje nego što treba opijata, a efekti koje izaziva su puno razorniji. Ja ne vjerujem da će biti identična situacija kao što je u Americi.
Od kolege Saše Bojića saznajemo kakva su aktualna kretanja na legalnom i ilegalnom tržištu opijatima.
Saša kako izgledaju brojke kada je riječ o konzumu droga u Nemačkoj?
Nemačka vlada govori o drogama i sredstvima koja izazivaju zavisnost kao jednoj velikoj zajedničkoj kategoriji koju možemo podeliti na manje. U svakom slučaju prema reprezentativnim studijama u Nemačkoj stvari stoje ovako. Da podsetim, Nemačka ima 84 miliona stanovnika, od kojih studije tog tipa obuhvataju najćešće one između 15 i 64 godine starosti. A takvih ima 51,5 milion. Dakle: najviše je zavisnika od nikotina, stalnih pušača ima 11,6 miliona. 7,9 miliona ljudi konzumira alkohol u meri koja ugrožava zdravlje. 2,9 miliona građana je zavisno od medikamenata. Redovnih konzumenata droga među kojima je i nedavno legalizovan kanabis ima 1,3 miliona.
Nikotin je još uvek dakle najrasprostranjenija tvar koja stvara ovisnost, pretpostavljam da je i najopasnija?
Svakako jer godišnje u Nemačkoj od direktnih posledica pušenja umre 127.000 ljudi. Pušenje se smatra najvećom pošasti koju je moguće izbeći i zato je u sve više država ono zabranjeno na javnim mestima. Nekada je lobi proizvođača cigareta bio jak a narativi drukčiji od ovih današnjih, pa su se cigarete svuda reklamirale. No, tokom 70-ih i 80-ih su nastali jaki antipušački pokreti koji su napokon doveli do pročišćenog vazduha u javnim prostorima - kojim danas možemo da se podičimo.
Kako stoje stvari sa alkoholom?
Procenjuje se da u Nemačkoj svake godine od posledica konzumiranja alkohola umre nešto više od 40.000 građana, pri čemu više od dve trećine tog broja čine muškarci. Prema procenama Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Nemačka je zemlja u kojoj postoji potreba za hitnim delanjem na planu prevencije konzumiranja alkohola. Traži se da se u ovoj zemlji poveća porez na alkoholna pića, da se ograniči njihova dostupnost, njihovo reklamiranje, i da se u zdravstvenim ustanovama poboljša sistem praćenja i savetovanja ljudi sklonih alkoholu.
Marihuana je u Njemačkoj sada legalizovana, ostaje vrlo omiljena supstanca koja menja stanje svesti, a kako izgleda lista ilegalnih droga?
Marihuana je dakle na četvrtom mestu posle alkohola, nikotina i medikamenata kojima se ove godine i pridružila na listi legalnih droga. A od onih ilegalnih, najviše se konzumiraju amfetamini sa 1,8 odsto građana, odmah za njima ide kokain sa 1,6 odsto, tu je ekstazi koji konzumira isto tako oko 1 odsto građana, i slede mnogo manje zastupljeni opioidi. I sada moram da upozorim da su sve ove statistike samo procene koje mogu i da „omanu“. Jer, u kombinaciji sa nekim drugim podacima se stvara malo drukčija slika.
Na šta konkretno ciljaš?
Pa recimo pre oko mesec dana britanski morski biolog Aleks Ford izjavio je u jednom intervjuu da je u svakom živom biću koje nastanjuje more u okolini Hempšira na jugoistoku Engleske nađen – kokain. Zašto? – Zato što tamo kao i u čitavoj Velikoj Britanniji postoji još mnogo mesta na kojima se neprečišćena kanalizaciona otpadna voda jednostavno ispušta u more. Ranije su manje količine kokaina nalažene u rečnim ribama, međutim, Aleks Ford i njegov kolega Tom Miler su ustanovili da su „živa bića u moru pri lukama puna droge“. Usput, u ribama i drugim živim bićima iz tamošnjih luka su nađeni i hormoni iz anti-bebi pilula, antidepresivi, razni medikamenti, pa i ekstazi. A ako se pitaš kako to na razvijenom Zapadu može da se u more izbacuje neprečišćena otpadna voda, ja sam pogledao jednu naučnu interaktivnu kartu takvih mesta u Velikoj Britaniji i ona se crveni kao ruža. Da ne poveruješ.
Apropo razvijeni Zapad – u njega spadaju i SAD. A društvene mreže su pune snimaka iz američkih gradova na kojima se u dugačkim ulicama vide ljudi koji su očito drogirani, ali stoje polusagnuti i ne miču se, ili sede pognuti, kao kipovi. I tu se govori o novoj drogi Fentanilu?
Da – to je fentanil. Nakon tabletomanije koja je izvršila prvi veliki masovni „udar“ na Ameriku 90-ih godina i eksplozije heroina u 21. veku, sada imamo veliki „udar“ fentanila. To je sintetička droga prvi put spravljena u laboratoriji 1959. kao zamena za morfijum. Često se davala u formi flastera, a konzumenti droge su brzo naučili kako da žvaću ili puše te nalepnice ili da ih stavljaju na desni. I – fentanil se ubrzo zaista našao na ilegalnom tržištu ali pravi proboj na njega je usledio mnogo kasnije - posle 2010.
U čemu je privlačnost fentanila za narkomane?
U tome što deluje poput morfijuma, a podseća i na heroin. Fentanil deluje kao heroin ali je 50 puta jači od njega, i može legalno da se dobije ako ga prepiše lekar. Glavna opasnost je zapravo u tome što je fentanil jevtin, mnogo jevtiniji od heroina, i bez karakterističnih osobina po kojima bi pre konzuma mogao lako da se prepozna, pa su dileri odavno došli na ideju da ga mešaju sa skupljim drogama, pre svega kokainom i heroinom, kako bi zaradili više novca. A to mešanje se prilično slabo kontroliše i u lancu proizvodnje i prodaje droga lako može da se desi da recimo neki diler umeša fentanil u kokain za koji ne zna da je već pomešan sa fentanilom. To može lako dovesti do brzog smrtnog ishoda za konzumenta.
Šta to fentanil najviše razara?
Pored osećanja izuzetne sreće koje izaziva, javljaju se i pospanost i mučnina, ali je ključan poremećaj disanja zbog kojeg dolazi do hipoksije, pojave kada kiseonik ne stiže do mozga. To može dovesti do gušenja, trajnog oštećenja mozga, kome i smrti. Inače je predoziranje fentanilom vrlo česta pojava.
Ima li i drugih tvari koje deluju slično fentanilu? Ako je reč o sintetičkoj drogi, onda se to prosto nameće kao zaključak.
Ima i to dosta njih, s tim što je proboj na ilegalno tržište svake pojedinačno težak jer situacija, dejstva i posledice postaju nepregledni čak i za dilere. Svaka od supstanci ima neke svoje karakteristike, evo baš prošle godine je u SAD masovno počeo da se koristi ksilazin, sredstvo za smirenje životinja, dakle, veterinarski lek, u čija neželjena dejstva spada i stvaranje otvorenih rana na koži. I sada se pojavio najnoviji trend – da se ksilazin meša sa fentanilom. To već vodi u potpuni haos na tržištu. U svakom slučaju, ljudi pod dejstvom ksilazina se kreću nezgrapno i izgubljeno, tako da je ksilazin nazvan i „zombi-drogom“.
