Vrijeme darivanja - stres ili lijepi običaj?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 16.12.2024. 21:40 Min.. Verfügbar bis 16.12.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Vrijeme darivanja - stres ili lijepi običaj?
Stand: 16.12.2024, 17:16 Uhr
Nenad Kreizer, Maja Marić, Boris Rabrenović
Posljednji mjesec u godini je u znaku priprema za vrijeme kada se obitelji okupljaju u prazničnom raspoloženju. Vrijeme je to susreta, druženja, ali i darivanja. No mnogi kritiziraju kako se u posljednje vrijeme sve svelo na darivanje. Je li blagdane zaista okupirao konzum i kakvu ulogu je za praznike imala ili još ima teta iz Njemačke s poklonima? Nenad Kreizer razgovara s Bosiljkom Schedlich, dugogodišnjom voditeljicom udruge SOE Kultur iz Berlina i s reporterkom Majom Marić.
Nekoliko je dana ostalo do božićnih praznika, gužve u središtima gradova i trgovinskim centrima sve su veće. Trgovci usprkos inflaciji zadovoljno trljaju ruke, dostavljači ni ne stignu dostaviti sve pakete s blagdanskim poklonima. No je li sve u darivanju? Jesu li se praznici, koji zapravo nose drugačiju poruku pretvorili u praznike konzuma? I kako ljudi koji tradicionalno nemaju veze s kršćanskom tradicijom prolaze kroz ovo doba godine? O svemu tome razgovaramo u ovom izdanju podcasta Cosmo BHS, između ostalog i s dugogodišnjom vodititeljicom berlinske udruge SOE Kultur Bosiljkom Schedlich.
Vrijeme na prelasku iz jedne u drugu godinu je i tzv. vrijeme darivanja, vrijeme kada poklonima želimo razveseliti bližnje.
Jedan od običaja koji u zemljama sa zapadno-kršćanskom tradicijom vuče tradiciju u vjeri ali je do danas uglavnom izgubio ovu vjersku pozadinu. Na dan rođenja Isusa Krista crkvene vlasti su još u 4. stoljeću uvele ovaj praznik kao Božić. Kako je baš 25. prosinac uveden kao dan kada je rođen Isus, znanosti nije poznato.
Tradicija dijeljenja poklona seže u 13, stoljeće i time spada među starije običaje, za razliku od kićenja jelke što je počelo mnogo kasnije. U zemljama srednje Europe katoličko-protestantske tradicije, pokloni se tradicionalno stavljaju pod božićnu jelku dan uoči samog Božića, 24. prosinca navečer te se i otvaraju iste večeri.
U zemljama s anglosaksonskom tradicijom pokloni se otvaraju na sam Božić ujutro a u nekim zemljama poput Španjolske pokloni se dijele tek 6. siječnja na praznik Sveta tri kralja.
Bilo kako bilo ovaj običaj trgovcima donosi još uvijek najjači promet unutar godine. Prošle godine je maloprodaja u Njemačkoj ostvarila oko 21 milijardu eura prometa samo u ovom razdoblju uz tendenciju stalnog rasta. No mnogi kritičari kažu kako je konzum otjerao sam duh Božića, vremena kada bi tradicionalno trebali više vremena provoditi s bližnjima, te da se sada sve svodi na to tko je što kome poklonio. Doduše najmanje se još uvijek uvjerava da poklone donosi Isusek ili Djed Mraz, iza svega stoje roditelji i njihova kreditna kartica.
No bilo bi pogrešno govoriti da je sve oko Božića negativno i da se okreće oko konzuma.
Za mnoge vrijeme provedeno s obitelji, širom ili užom, koja se često vidi samo jednom godišnje, spada u najljepša sjećanje uopće. No jesu li se običaji promijenili, igraju li skupi pokloni još uvijek važnu ulogu i je li važno što je za Božić donijela tetka iz Njemačke?
Maja Marić zna nešto više o idejama za poklone ove godine.
Još imamo manje od 10 dana do Božića i mnogi se pitaju šta da kupe? Jesu li zakasnili s popustima i trebaju li se potruditi oko možda ekološki prihvatljivog dara ili i dalje ostaju pri vrlo praktičnim poklonima – novcu i bonovima?
Najpopularniji božićni darovi među Nijemcima su i dalje bonovi ili novčani darovi. U 2024. godini polovica anketiranih o kupnji božićnih darova planirala je pokloniti bonove ili novac, tako kaže njemačka agencija za istraživanje tržišta, Statista.
Osim popularnih bonova, svoje mjesto pod njemačkim božićnim drvcima redovito nalaze i knjige i igračke. I to nije zanemarivo – ovo doba godine smatra se najvećom fazom prodaje kad je trgovina knjigama i igračkama u pitanju. Oko 24 posto godišnje prodaje ostvaruje se u u vrijeme Božića.
Što je s potrošnjom? Jesu li Nijemci široke ruke ove godine?
Nakon što je spremnost na trošenje božićnih poklona znatno pala u godinama korone i zbog inflacije, sada je ponovno porasla 2024. godine. U prosjeku nema velikih regionalnih razlika. Spremnost na potrošnju je porasla na oko 266 eura u zapadnoj Njemačkoj, a na istoku Njemačke prosjek ove godine oko 264 eura.
Inflacija je padala barem do kraja listopada, a realne plaće su u mnogim sektorima ipak narasle, tako da su građani spremni na veću potrošnju. GfK, također agencija za istraživanje marketinga, potvrdjuje da 80 posto grašana želi potrošiti na božićne darove jednako ili više nego prošle godine.
Što raduje trgovce, pretpostavljam.
I ne baš. Naime, dalje kada analiziramo statistiku, vidimo da oko 50 posto kupnje se obavlja online (neke statistike navode sitno ispod 50 posto, a druge sitno iznad). Osim toga, ljudi su objeručke prihvatili Crni petak iliti Black Friday koji kreće odmah nakon američkog Dana zahvalnosti.
U komercijalnom svijetu, to znači gotovo cijeli mjesec prije. Što znači da velike kompanije kroz cijeli 11. Mjesec snižavaju proizvode i nude razne akcije pa su se ljudi koncentrirali na božićnu kupnju – tada. Onda nitko ne kasni s poklonom, a prođe jeftinije. Što opet predstavlja problem malim trgovcima.
Osim toga, spominje se i gubitak zadovoljstva pri kupnji koji se objašnjava političkim trzavicama koje utječu na svakodnevni život, ali i kao izravna posljedica konzumerističkog društva – ljudi naprosto puno toga imaju, puno kupuju, pa je teško pronaći i neke osobne poklone koji će ih usrećiti. Odatle valjda i ta potreba da se poklanjaju novci i bonovi.
Bosiljka Schedlich, nekadašnja predsjednica udruge SOE Kultur iz Berlina, već desetljećima prati trendove za i oko blagdana
"Naravno da se promijenio način darivanja. Moje djetinjstvo je bilo u Dalmatinskoj zagori i tamo se jedino djeci davao poneki orah ili badem za Božić. To se u međuvremenu promijenilo jer su otamo ljudi odselili k moru i tamo se upoznali s tim da se u vlastitoj porodici dijele i drugi darovi. To još nije dostiglo, ajde, nazovimo to tak,o ludilo koje se dešava ovdje na mjestu velikog blagostanja gdje je od Božića ostalo zapravo jedino dijeljenje poklona. Pa su svi u velikoj strci da što više kupe i da svakome ponešto poklone. Na sreću se to polako mijenja jer ljudi ljudima je dosadilo to i sada imam osjećaj da nastupa neka skromnost, bar u nekim porodicama pa se poklanja samo simbolično. A najveće je, ako se ne pokloni ništa.
A i imam osjećaj da je i sadašnja situacija u svijetu s ratovima svuda oko nas, da je nekako kao mač iznad glave, i da tu prisiljava ljude da se prisjete osnovnih vrijednosti. Malo su svi zabrinuti pa se tu ne kupuje rado i tako jedna vrsta obijesti tog božićnog kupovanja polako nestaje."
Pa dobro, i univerzalni darovi su darovi. Ili je bolje ne pokloniti ništa?
Studije Harvardske poslovne škole pokazale su da davanje darova također izaziva pozitivne osjećaje kod samog darivatelja tako da je dar dobra opcija za obje strane. Ispitanici koji su usrećivali druge bili su sretniji od onih koji su isti iznos potrošili na sebe. Osjećaj zadovoljstva nije proizlazio samo iz materijalnih stvari, već i od ljudi koji su uložili vrijeme u volonterski rad, na primjer.
Ali i ne-osoban dar govori nešto o osobi koja dariva. Socilog Holger Schwaiger, autor knjige o darivanju, smatra neuspješnim poklonom ako primatelj uopće ne može prepoznati kakve veze ta stvar ima s njim - i onda ga lako i prosljeđuje dalje. Ali za Schwaigera ni potpuno odricanje od poklanjanja zbog nedostatka kreativnosti ili financijskih poteškoća nije rješenje:
"Čak i ako dar ima samo malu ekonomsku vrijednost, još uvijek može prenijeti druge vrijednosti govoreći, na primjer: Mislio sam na tebe." Tako da se nekako opet vraćamo na one dobro uvriježene društvene norme koje kažu da nije stvar u skupoći nego u namjeri.
Što onda pokloniti onima koji imaju sve?
Meni osobno su za oko zapele razne liste ideja za poklone koji se mogu pronaći u zadnji tren, a često imaju i oni ekološku ili fair trade crtu u sebi. Tako je jedna od ideja – pretplata na časopis. U doba kada sve više medija traži da budemo pretplaćeni na njih, ovo može biti jako dobro promišljena ideja. Evo, ja prva imam par pretplata i oduševila bih se kada bi dobila jedan takav poklon.
Tu su i razna iskustva. Dar je lako kupiti jer funkcionira zapravo kao poklon bon, ali se poklanjaju razni izleti, karte za koncert, kriminalističku večer ili vožnju vlakom.
Za one kojima je na prvom mjestu ekologija, predlaže se kvalitetna metalna posuda za hranu, jedna od onih koje možete nositi na posao, umjesto bombonijere. Ili boca za vodu umjesto boce vina. A umjesto raznih online dostava, ako kupujete knjigu – odite u pravu knjižaru.
A za one koji imaju sve – tu su uvijek razne donacije koje se mogu poslati u tuđe ime, a možete postati i sponzor pčela. Tako da, ako odlučite sponzorirati vlastitu pčelinju zajednicu nekog gospodarstva, osim papira potvrde i vaše potpisane izjave protiv njihovog uginuća, najčešće dobijete i par teglica meda.
Tu su, naravno, i second hand opcije.
Postoje li nekakvi pokloni koji su tradicionalno njemački, koje možda ljudi žele nositi ako odlaze iz Njemačke?
Da, Božić mnogi u Njemačkoj povezuju najviše, zapravo, s putovanjem. Neki idu kući u manje gradove, a drugi putuju stotinama i tisućama kilometara da bi vidjeli širu obitelj. U Njemačkoj živi 21 milijun ljudi koji imaju migrantsko podrijetlo. A tradicionalni pokloni mogu biti zanimljiva opcija u doba kada sve možemo naručiti s druge strane svijeta.
Tu su najbolji izvor njemački Adventski sajmovi. Od zanimljivog pića preko ukrasa, raznih rukotvorina i pletene odjeće, sve to se može naći na sajmovima. I u širokom rangu cijena. Osim toga, redovno se spominju tradicionalne njemačke slastice, poput marcipana iz Lübecka ili Stollena, kruha s orasima i kandiranim voćem iz Dresdena. Poznati su i medenjaci iz Nürnberga, Lebkuchen, kao i pecivo od marcipana iz Franfurta.
Osim hrane, postoje i tradicionalni orašari kao i stakleni ukrasi, a vjerojatno će se mnogi obradovati i njemačkom pivu, kao i Haribo bombonima. Ponekad je i to dovoljno.
Što kada se Božić svede samo na to tko je kome što poklonio? Ili kada djeca ostanu razočarana božićnim poklonima? Postoji li još uvijek duh blagdana? Unatoč konstantnim kritikama oko prekomjernog konzuma, za mnoge je kraj godine i susret s rodbinom još uvijek najljepši dio godine koji često dugo ostaje u sjećanju.
