BiH nakon izbora i poplava - što dalje?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 28.10.2024. 23:14 Min.. Verfügbar bis 28.10.2025. COSMO. Von Maja Maric.
BiH nakon izbora i poplava - što dalje?
Stand: 28.10.2024, 17:59 Uhr
Maja Marić, Amir Sužanj, Boris Rabrenović
Građani teško pogođenih općina, jedna u dolini Neretve i tri u centralnoj Bosni i Hercegovini, izašli su na lokalne izbore prošlog vikenda, 20. oktobra, iako su trebali izaći još 6. oktobra, kad su lokalni izbori održani u BiH. Teška tragedija tri dana prije redovnih izbora, promijenila je mnogo šta u životima ljudi, a najpogođenija područja posjetila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. O svemu tome Maja Marić razgovara s Amirom Sužnjem i ekološkim aktivistom Anesom Podićem.
U Bosni i Hercegovini su prošlog vikenda, 20. oktobra, održani lokalni izbori u četiri opštine koje su teško pogođene poplavama i klizištima u noći 4. oktobra u kojima je poginulo 27 osoba. Izbori su održani u Fojnici, Kreševu, Kiseljaku i Konjicu, dok će u Jablanici, najteže pogođenoj ovom katastrofalnom prirodnom nepogodom, prema odluci Centralne izborne komisije BiH građani izaći na birališta 3. novembra. Ova teška nesreća potpuno je promijenila prioritete nove vlasti u tim opštinama, kao i mnogo šta u životima ljudi na tim područjima.
O tome u današnjoj emisiji govorimo sa našim sarajevskim dopisnikom Amirom Sužnjem.
Amire, sama činjenica da je najpogođenije područje, Donju Jablanicu, u četvrtak posjetila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen svjedoči o razmjerama te katastrofe. Pored sredstava koja će dodijeliti razni nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, von der Leyen je najavila 20 miliona eura kao prvi vid podrške. Šta se još očekuje od Europske Unije?
Da, stanovnici pogođenih područja ohrabreni su tom posjetom šefice Europske komisije (praktično prve ličnosti Evropske Unije), malo ko je očekivao dolazak jednog tako visokog evropskog funkcionera. Prema trenutnim procjenama, koje nužno ne moraju biti konačne jer su komisije još na terenu, za obnovu pogođenih opština i infrastrukture biće potrebno 138 i po miliona eura. Ursula von der Leyen je, za razliku od nekih domaćih funkcionera i političkih struktura, došla sa prilično konkretnim porukama podrške. Već ranije je aktiviran Evropski fond solidarnosti za Bosnu i Hercegovinu, koji podrazumijeva značajna sredstva za obnovu pogođenih područja. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je tokom svoje posjete Jablanici, pored tih već najavljenih 20 miliona eura, najavila dugoročniju finansijsku podršku obnovi pogođenih područja.
"Evropski mehanizam civilne zaštite je odmah aktiviran, pružena je podrška. Želim vam kazati da je Evropska unija uz vas, nismo ovdje nakratko nego dugoročno kako bi vam pomogli, prije svega, da rekonstruišete i obnovite ovo nakon katastrofe. Bićemo i dalje uz vas, vi ste nam prijatelji i partneri, zemlja kandidat za članstvo u EU i evo, svakako stojimo uz vas, Evropa je s vama."
Područja BiH najpogođenija poplavom posjetila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine bila je primorana da odgodi izbore u pogođenim opštinama. Reklo bi se, Amire, da su izbori u ove četiri opštine bili po mnogo čemu sasvim drugačiji od svih prethodnih?
Nikad tužnije i mučnije izbore Bosna i Hercegovina nije zapamtila, iako su svaki izbori ovdje prilično mučni zbog stalnih političkih tenzija. Ovi, održani u četiri opštine koje je pogodila poplava, Fojnici, Kreševu, Kiseljaku i Konjicu, bili su posebno teški zbog svega što se nedavno dešavalo u toj prirodnoj nepogodi koja je odnijela 27 ljudskih života i u kojoj su mnogi ljudi ostali bez domova. Nije bilo nikakvih iznenađenja – u Konjicu i Fojnici pobijedili su kandidati Stranke demokratske akcije, u Kiseljaku i Kreševu načelnici su, kao i ranije, iz redova Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine. U Jablanici, najteže pogođenoj poplavama i bujicama, izbori nisu ni održani jer je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela odluku da ih odgodi dok se ne steknu uslovi za njihovo održavanje, pa će biti održani 3. novembra.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen posmatra Donju Jablanicu
Na ovim izborima nije bilo nikakve euforije koja obično dolazi iz pobjedničkih tabora. Reklo bi se da su izabrani, odnosno potvrđeni načelnici svjesni da ih čeka vrlo težak posao u čijem središtu su elementarne potrebe stanovništva koje je ostalo bez svega.
Tako je, nikome ni na um nije padalo da govore o nekakvoj pobjedi, u prvom redu zbog toga što bi to značilo svojevrsno nepoštovanje stradalih, a s druge strane, potpuno su svjesni šta ih čeka u narednim mjesecima na područjima koja nisu još ni raščišćena, a kamoli obnovljena. U njihvim predizbornim programima, ako su ih uopšte imali, nije bilo ničega sličnog ovome što ih čeka. Do prije dvije-tri sedmice niko od njih nije ni pomislio da će mu prvi zadatak biti da zbrinjava ljude koji nemaju ni krov nad glavom. Novi, odnosno stari načelnik Konjica Osman Ćatić svjestan je da su u njegovim rukama doslovno životi ljudi stanovnika Buturović-Polja, a niko ne voli da se nađe takvoj situaciji.
"Prioritet prije svega jeste rješavanje stambenog pitanja svih ljudi, onih koji su ostali bez krova nad glavom usljed nesreće koja nas je zadesila. To nam je broj jedan. Prioritet u svemu ovome bio je pronalazak nestalih, hvala Bogu, taj dio smo završili, smiraj su duše našle, kao i porodice, tako da poslije toga krećemo u potpunu realizaciju krova nad glavom za sve naše porodice."
Hoće li nova vlast u centralnoj Bosni, u Kreševu, Kiseljaku i Fojnici, imati bar malo lakši zadatak?
Razmjere razaranja su nesumnjivo manje nego u dolini Neretve, ali prioriteti će biti isti. I u tim opštinama potopljena su čitava naselja, potrebno je ljudima omogućiti da se vrate u svoje domove, a lokalne zajednice u principu nemaju takve kapacitete. Načelnik Opštine Kiseljak Mladen Mišurić-Ramljak podsjeća da niko nije mogao planirati sredstva niti fondove za ovakve nepogode, pogotovo što su ovo prve poplave sa ovakvim razornim posljedicama.
"Kad smo radili izborni program ni u snu nismo mogli zamisliti da će nam se desiti te nezapamćene poplave. Sad će nam biti prioritet prije svega saniranje onoga što je voda uništila, a to se prije svega odnosi na obiteljske domove, gospodarstvo... Nije to samo ono da imate gdje živjeti, već radna mjesta i gospodarstvo."
Čuli smo kako na period koji slijedi popljavljenim područjima gledaju ljudi iz vlasti. Ali šta kažu lokalni stanovnici, čiji se život doslovno iz korijena promijenio i sve što su stvarali nestalo je u poplavama i klizištima.
I njihovi prioriteti su isti. Mrtve, kako kažu, niko ne može vratiti i taj gubitak nije moguće nadoknaditi, ali ono što je potrebno u ovom trenutku je omogućiti ljudima da se vrate tamo gdje su bili njihovi domovi, to znači da je prvi zadatak izgradnja kuća. Bećir Hakalović, stanovnik Buturović Polja kod Konjica, upozorava pred kamerom Televizije Bosne i Hercegovine kako od toga zavisi hoće li ta naselja i dalje biti dom stanovnicima ili će njihovo nekad živo selo ostati bez velikog broja dojučerašnjih stanovnika:
"Tu je moja kuća bila i ostalih mojih komšija ovdje, devet kuća koje su nestale. Totalno ih je bujica odnijela. Imamo sad privremeni smještaj. Pa najpotrebnije je da zbrinu ljude, da im naprave kuće, da im se nešto riješi što prije. Mi ne želimo odavde ići nigdje, imamo djecu, tu u školu da idu. Znači, niko od nas ne želi odavde da igdje ide. Imamo vode, imamo hrane, imamo svega... Nama je najbitnije sad da se riješe stambena pitanja. MI smo radnici, koji živimo od svog rada, da nam se zbrinu stanovi, kuće, šta ima, nije bitno. Uglavnom, da se zbrine i mi ne želimo odavde nigdje ići."
U centralnoj izbornoj komisiji iznijeli su jedan prilično neočekivan podatak. Na izbore u ove četiri stradale opštine izašlo je više glasača nego što je to bio prosjek na lokalnim izborima održanim 6. oktobra u ostatku zemlje. Čime se to objašnjava u opštinama gdje bi po nekoj logici stanovnicima bilo najmanje stalo do izbora?
Na izbore u ove četiri opštine izašlo je 50,83 posto građana s pravom glasa, što je, kako ste rekli, više od prosjeka lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini. Da, zvuči malo čudno, ali čini se da pogođeno stanovništvo očekuje od svoje lokalne vlasti da mu pomogne sanirati teške posljedice. Niko ne živi u iluziji da će mu vlast na bilo kojem nivou potpuno namiriti ono što je izgubio kad je riječ o materijalnoj šteti, ali već smo čuli da građani očekuju rješavanje najvažnijih pitanja, poput trajnog stambenog zbrinjavanja porodica koje su ostale bez domova. Projekt menadžer Organizacije za nadgledanje izbornog procesa, koja se naziva Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" Dario Jovanović tumači to potrebom stanovnika područja koja je poharala poplava da im lokalne vlasti pomognu u saniranju štete.
"Mislim da je to jasan pokazatelj da su građani u ove četiri lokalne zajednice bili više zainteresovani da izaberu lokalnu vlast i odluče o svojoj sudbini u naredne četiri godine, što takođe može biti posljedica katastrofe koju su imali – da ih je to na neki način motivisalo da izađu u većoj mjeri nego što su to slučajevi u drugim opštinama i gradovima u Bosni i Hercegovini. "
Naš sugovornik je ekološki aktivist, predsjednik Udruženja "Eko-akcija" iz Sarajeva Anes Podić.
Gospodine Podiću, očekujete li da će istraga koja je pokrenuta nakon tragedije donijeti bilo što novo u odnosu vlasti prema ovim narušavanjima prirodne ravnoteže?
Nisam optimista, u Bosni i Hercegovini i za puno jednostavnije događaje kada se dese istrage rijetko kad daju rezultate. Konkretno, kada je u pitanju kamenolom koji je uzrokovao najviše žrtava u ovoj nesreći, počeo je sa radom još prije 24 godine. Nekakve dozvole očito jeste imao, ali to bi zaista, da se otkrije koje i kako kriv, zahtijevalo postojanje pravosudnog sistema koji je puno, puno učinkovitiji od ovoga našeg. Bit će neka istraga, ali da će itko odgovarati sumnjam.
Sad smo imali i lokalne izbore u sredinama koje su pogođene poplavama. Tu smo čuli puno obećanja da će stambeni objekti biti sanirani. Vjerojatno i hoće s ovolikim obećanjima sredstava, čak i sa europskog nivoa. Ali jeste li možda primijetili u programima nove ili potvrđene lokalne vlasti neke projekte kojima će biti spriječene neke buduće slične tragedije?
Pa još uvijek je rano, još uvijek nismo imali obznanjene ni zvanični rezultate izbora, tako da možemo praviti predviđanja samo na osnovu ponašanja lokalnih, kantonalnih i entitetskih vlasti nakon sličnih nesreća koje smo imali u prošlosti. Ako bude sve kao što je dosada bilo promjena biti neće. Ovo sad će trajati cijele zajednice su sad zaista bile pogođene ovom nesrećom i cijela država je zaista bila u šoku. Međutim, to obično traje nekih mjesec, dva nakon nesreće i onda se sve vrati na staro. Ono što bi se sada trebalo desiti jeste da se uredi oblast koja je trenutno potpuno neuređena, a to je prostorno planiranje u Bosni i Hercegovini. To uzrokuje niz drugih problema. Znači da se ne gradi tamo gdje se ne smije graditi. Imate sad veliki broj stanovnika koji stanuju u poplavnim područjima, u područjima koja su izložena bujicama, u područjima visoke prirodne vrijednosti gdje nikakve gradnje ne bi smjelo biti. Međutim, u Bosni i Hercegovini vi danas možete graditi bilo gdje bilo šta. Prvi korak bi morao biti u tom pravcu da više nema gradnje na mjestima gdje su ugroženi ljudski životi i gdje ugrožavate te naše prelijepe rijeke i slično. Ali ja zaista nisam optimista da će se to desiti, jer ta gradnja je, nažalost, izvor velike količine korupcije u Bosni i Hercegovini i moram ponoviti da nisam optimista.
Naglasili smo nekoliko puta, Amire, da će Jablanica biti posljednja opština u kojoj će biti održani lokalni izbori. Centralna izborna komisija je ocijenila da to neće biti moguće do oktobra i odlučila da oni budu održani 3. novembra. Jablanica za to vrijeme pokušava zaliječiti duboke rane nakon teških gubitaka. Šta građani očekuju od vlasti u toj opštini?
Prije svega treba reći da je Jablanica nadaleko poznata kao grad vrijednih ljudi i kao svojevrsna turistička atrakcija. Nije bilo nikoga u bivšoj Jugoslaviji ko nije obavezno svraćao u poznate ugostiteljske objekte u tom gradu na čuvenu jablaničku jagnjetinu. Tu je nekad prije rata bilo i stjecište raznih ekskurzija jer je Jablanica poznata kao centar jedne od najglasovitijih bitaka na prostoru bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu – Bitke za ranjenike na Neretvi. Danas je ona, nažalost, vrlo teško pogođena poplavama i klizištima. 19 ljudi je poginulo u toj opštini, u prvom redu u naselju Donja Jablanica, na koje se u toj prirodnoj nepogodi sručilo čitavo brdo sa obližnjeg kamenoloma. Nestale su čitave kuće i čitave porodice i ko god bude pobijedio na izborima čeka ga strašno težak zadatak – ne samo kako zbrinuti građane i porodice koje su ostale bez kuća, nego kako uopšte učiniti mogućim život na tom pogođenom području. Stanovnici Donje Jablanice više nikad neće imati miran san sjećajući se te strašne, smrtonosne noći 3. oktobra. Mnogi od njih strahuju od svake najave kiše i te prizore nikad neće zaboraviti – mnogi nisu uspjeli shvatiti ni šta ih je snašlo. Među njima je i mještanin Ramiz Halebić.
"Mi smo mislili da je zemljotres, razorni, veliki. Znali smo kiša je lijevala, padala je kao nikad, što se kaže. Nismo znali u prvom trenutku šta je, kažem, vam, mislili smo da je razorni zemljotres, skočili smo odmah iste sekunde, žena je pošla, pošto je ona spavala na ovom dijelu kreveta ovamo, da zovne sina. Čim je vrata dodirnula i ona i vrata su preko kreveta završili do prozora. On je već svijetlio baterijom mobitela. Šta se dešava? Ma, izlazi napolje, sine kroz prozor..."
Bilo je to jedno teško i tužno svjedočenje o tragediji u Donjoj Jablanici. Može li se, Amire, govoriti o tome koliko će novca biti potrebno za obnovu razorenih naselja?
Iako je veći dio naselja u Jablanici raščišćen, još se ne može reći tačan iznos štete. Već sad je jasno da lokalne vlasti to neće biti u stanju sanirati, pa se očekuju sredstva sa državnog nivoa, ali i iz Evropske Unije. Komisije su još na terenu i procjene su, kao što smo rekli na početku da će obnova koštati 138 i po miliona eura, u šta se ubrajaju naselja, sanacija terena, obnova infrastrukture, puteva i pruge prema jugu, koja će biti u prekidu sedmicama. Jablanica je zbog razmjera stradanja prioritet. Samo za razorene stambene objekte u tom gradu i za sanaciju biće potrebno 25 miliona eura kaže Kenan Šašić iz opštinskog štaba Civilne zaštite.
"Što se tiče ovih šteta, prema riječima komandanta Štaba civilne zaštite Damira Šabanovića, te štete su oko 50 miliona konvertibilnih maraka (25 miliona eura). Štete su ogromne, ljudi su izgubili preko noći bukvalno sve. Sve će se to nadoknaditi, međutim, najveći problem i najstrašnije je to što smo izgubili ljudske živote."
Eto, ovom slikom iz teško pogođene Jablanice završićemo naš razgovor. Na izborima zakazanim za 3. novembar građani će izabrati načelnika i novo opštinsko vijeće, ali ko god da dođe imaće vrlo težak posao i šta god da postigne, to neće biti dovoljno. Kad vlast ima takvu početnu poziciju, uvijek je to za nju vrlo težak ispit.
