Crna Gora: Revanšizam ili borba protiv korupcije na putu ka EU?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 06.05.2024. 24:57 Min.. Verfügbar bis 06.05.2025. COSMO. Von Maja Maric.
Crna Gora: Revanšizam ili borba protiv korupcije na putu ka EU?
Stand: 06.05.2024, 17:30 Uhr
Maja Marić, Vesna Rajković Nenadić, Boris Rabrenović
Privođenja bivših i sadašnjih čelnih ljudi crnogorskog pravosuđa i policije ne prestaju. Opozicija smatra da se radi o političkom revanšizmu, dok vlast tvrdi da je riječ o pojačanoj borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Koliko na uhićenja utječe želja Crne Gore da ubrza pregovore za članstvo u EU, možemo li govoriti o političkom progonu? Maja Marić razgovara s političkom analitičarkom Dinom Bajramspahić i koleginicom Vesnom Rajković Nenadić.
U kratko vrijeme u Crnoj Gori uhićeno je nekoliko visokopozicioniranih ljudi. Izmedju ostalih, bivši glavni specijalni tužioc, Milivoje Katnić, nekadašnji visokopozicionirani policijski službenik, Zoran Lazović, i direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, Jelena Perović, a iz Velike Britanije je izručen i bivši biznismen Duško Knežević, koji je tamo proveo zadnjih pet godina.
Vijest o uhićenjima dočekane su reakcijama sa svih strana - vlast tvrdi da se radi o pojačanoj borbi protiv kriminala i korupcije (tako partije „tridesetoavgustovske većine“ objasnjavaju da su njihovi lideri prvi pokrenuli procese protiv Katnića i Lazovića), dok Demokratska partija socijalista (DPS), optužuje vlast za revanšizam. Javnost pak uhićenja doživljava kao put ka utemeljenju pravne države i približavanju Evropskoj uniji.
Sve to događa se u, za Crnu Goru, važnom trenutku, kada Vlada pokušava ubrzati pravne reforme bez kojih nema pozitivnog mišljenja Europske komisije u vezi s ispunjavanjem privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, a one su korak bliže zavšretku pregovora o članstvu u Europskoj Uniji.
Vlada Crne Gore ima rok do kraja aprila da ispuni 31 od 83 privremena mjerila za pregovaračka poglavlja posvećena vladavini prava, poslije čega očekuje ocjenu Evropske komisije.
Premijer Milojko Spajić očekuju pozitivnu odluku Brisela u junu, što bi otvorilo vrata za završnicu pregovora o članstvu u EU.
Gošća u našem današnjem podcastu je analitičarka Dina Bajramspahić. Velika Britanija je tridesetog aprila izručila Podgorici, optuženog biznismena Duška Kneževića. Da li on može biti ključni svjedok protiv bivšeg predsjednika Mila Đukanovića?
Taj slučaj u Crnoj Gori je okupirao ogromnu pažnju javnosti. Sa jedne strane, radi se o licu koje je prije pet godina procesuirano za krivično djelo pranje novca, između ostalog i stvaranje kriminalne organizacije. On je tada izbjegao hapšenje i pobjegao u Veliku Britaniju. Nakon što su nadležne institucije pokrenule slučaj protiv njega, on je počeo da objavljuje optužbe protiv bivših vlasti sa kojima je 30 godina bio u najbližim odnosima. Činjenica je da je on bio svjedok i aktivni učesnik svih dešavanja, što ni on sam ne spori.
Međutim, on sada tvrdi da je bio prisiljen da, kako on kaže, plaća reket bivšoj vlasti. Međutim, kao što znate, po našem zakonodavstvu i krivičnom zakonodavstvu gotovo svih zemalja svijeta i davanje mita i primanje mita je krivično djelo, tako da je on sam time ustvari u određenoj mjeri i priznao saučesništvo u brojnim sumnjama koje je izrekao kada su u pitanju bivše vlasti. Dakle, vrlo, vrlo složen predmet, vrlo važno lice koje objektivno ima veoma važne i vrijedne informacije o tome što se dešavalo tokom posljednjih 30 godina. Ali također veoma složeno, budući da on, kako sada vidimo, pokušava da se u potpunosti izvuče od svega što je bila i njegova lična odgovornost u tom periodu. Također se radi o licu koji je steklo enormno bogatstvo u tom periodu pa će za institucije biti izuzetno izazovno da sprovedu adekvatne finansijske istrage za sva povezana lica iz tog perioda.
Svi ovi pojedinci koje smo sad spominjali, oni se svi, između ostalog, brane time da su žrtve velikog političkog progona. Da li to može biti slučaj ovdje sada i s Kneževićem?
Ja mislim da su te tvrdnje kada su sva lica u pitanju malo pretjerane. Da li je činjenica da su i ranije institucije bile politizovane i da su i danas u dobroj mjeri politizovane - da. Ali dosada je u svim tim predmetima bilo nekih razloga za sumnju u najmanju ruku. Naravno, sud će biti taj koji će dati konačnu riječ o svemu tome. Sa druge strane, dakle revanšizam, ne bih rekla da je prava riječ u ovim slučajevima. Pitanje selektivnosti je možda nešto o čemu treba razgovarati. Da li su baš sva lica za koja mogu postojati određene sumnje procesuirana - ne. Da li i dalje vjerujem da je moguće da budu - da. Tako da ostaje da vidimo. Međutim, ambijent je trenutno izuzetno toksičan i institucije potpadaju pod taj pritisak. Predstojii da civilno društvo i mediji i građani vrše pritisak na institucije da budu u što većoj mjeri nezavisne i da što objektivnije sagledavaju situaciju koja je različita u svim slučajevima.
No koliko ova hapšenja imaju veze sa željom Crne Gore da ubrza svoj ulazak u EU? I hoće li se epilog ovih slučajeva, kao i mnogo sličnih, čekati jednako dugo? Kolegica Vesna Rajković Nenadić objašnjava radi li se zaista o političkom progonu pojedinaca, i što je u medjuvremenu sa stavom Crne Gore prema Rezoluciji UN-a o Srebrenici?
Vesna, šta znamo o ekstradiciji Kneževića?
Duško Knežević, koji je za vrijeme tridesetogodišnje vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) stvorio imperiju, prije pet godina je optužen za nekoliko krivičnih djela, među kojima i stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Njegove dvije banke su otišle u stečaj, a brojnji klijenti su ostali bez novca, jer je država po zakonu dužna da isplati samo do 50.000 eura depozita. On je izbjegao hapšenje, napustio Crnu Goru i preselio se u Veliku Britaniju, čije državljanstvo ima. Knežević je iz Londona, ali i preko svojih advokata, tvrdio da se radi o političkom progonu.
Duško Knežević
Da li je on zaista žrtva političkog progona?
Knežević je tvrdio da se radi o političkom progonu, motivisanim aferom "koverta", čuvenim snimkom na kojem se vidi kako daje kovertu sa novcem visokom funkcioneru DPS-a, tadašnjem generalnom sekretaru Mila Đukanovića i bivšem gradonačelniku Podgorice, Slavoljubu Migu Stijepoviću. Snimak, koji je tajno snimio, je Knežević dostavio medijima nakon što je Tužilaštvo protiv njega pokrenulo istragu kao navodni dokaz da je morao da finansira DPS kako bi dobijao poslove. Nakon toga su krenuli građanski protesti u Podgorici protiv korupcije koji su trajali nekoliko mjeseci, ali koji nijesu imali nekog većeg političkog značaja.
Knežević tvrdi da je dobrovoljno pristao na izručenje. Činjenice ga, međutim, demantuju. Izručen je po odluci Visokog suda u Londonu, koji je 4. aprila ove godine (2024.) potvrdio da nema dokaza da je Knežević ikada predstavljao bilo kakvu realnu političku snagu, a kamoli bilo kakvu prijetnju po predsjednika Đukanovića. Sud je dakle ocijenio da on nije žrtva političkog progona i odlučio da ga izruči Crnoj Gori kako bi ovdje bio u pritvoru koji mu je ranije odredjen i kako bi bio dostupan crnogorskim pravosudnim organima. Zbog toga je i organizovana ekstradicija, on je iz Londona prebačen crnogorskim vladinim avionom i sada je u pritvoru nadomak Podgorice.
Može li on biti ključni svjedok protiv Đukanovića?
U Podgorici je u dijelu političke javnosti i medija stvorena slika da je on ključni svjedok protiv Đukanovića. On sam je najavljivao da ima dokaze koje mogu da povežu Đukanovića sa kriminalnim aktivnostima ali ih za sada nije ponudio. On po crnogorskom zakonodavstvu sada ne može biti ni svjedok saradnik, jer se sumnjiči da je na čelu organizovane kriminalne grupe. Sa druge strane, i sam Knežević je nekoliko puta rekao da neće biti svjedok saradnik jer nema za što da odgovara.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović
Da li je Đukanović davao neke izjave u vezi sa izručenjem Kneževića?
Ne, bivši crnogorski predsjednik nije se oglašavao otkako je Knežević uhapšen. Jeste medjutim nedavno nakon hapšenja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. On je kazao da je "crnogorsko društvo - društvo osvetnika" i "da je opasno kada jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam". Zbog te izjave je Tužilaštvo pokrenulo istragu – da li ima govora mržnje. DPS tvrdi da dio medija, političkh protivnika iz vlasti i nevladinih organizacija zlonamjerno interpretira njegove riječi.
Zanimljivo je da je u pritvoru i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je pokrenuio sve te slučajeve protiv Kneževića?
Da, policija je uhapsila Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Lazovića pod sumnjom da su dio kriminalne grupe koja je sarađivala sa jednim od kriminalnih klanova u Crnoj Gori – kavačkim. Prema navodima Tužilaštva dio te kriminalne grupe je i bivši zamjenik Katnića Saša Čađenović i bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost Patar Lazović, inače sin Zorana Lazovića. Njih dvojica su od ranije u pritvoru.
Oni se sumnjiče za zloupotrebu položaja prilikom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru tadašnjem šefu kriminalne organizacije iz Beograda Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.
Katnić, koji štrajkuje glađu u pritvoru, putem medija tvrdi da je riječ o političkom progonu i revanšizmu, jer je on, dok je bio na čelu tužilaštva, procesuirao na desetine članova kavačkog klana.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić
Još jedan aspekat ove priče je zanimljiv - crnogorski tužioci iz takozvanog 'državnog udara' ili pokušaja terorizma na dan parlamentranih izbora 2016 godine su u pritvoru, a optuženi crnogorski političari su na vlasti?
Da podsjetimo da se slučaj "državni udar" odnosi na pokušaj nasilnog rušenja vlasti partije Mila Đukanovića uoči prijema Crne Gore u NATO.
Tužioci Katnić i Čađenović su, kao što smo već rekli, u pritvoru pod optužbom za veze sa organizovanim kriminalom.
Istovremeno, jedan od osuđenih u tom postupku Andrija Mandić predsjednik je Skupštine Crne Gore, a drugi Milan Knežević poslanik vladajuće većine. Oni su osudjeni na po pet godina zatvora, ali je Apelacioni sud nakon smjene trodecenijske vlasti DPS-a tu presudu poništio. U medjuvremenu su se dakle promijenile političke okolnosti jer su tada optuženi lideri opozicije - u međuvremenu na izborima 2020. osvojili vlast. Pet godina nakon prvostepene presude u tom slučaju i tri od njenog poništenja, pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovljeni postupak - sa novim tužiocem i promijenjenim sudijom. Istu optužnicu zastupa novi specijalni tužilac Vladimir Novović. Ostali optuženi, njih petnaestak, su u Srbiji, dok dvojica Rusa nijesu nikada bili dostupni crnogorskim pravosudnim organima. Dakle, svi optuženi su na slobodi a tužioci u pritvoru.
Da li onda može zaista biti riječi o revanšizmu?
Sam Katnić tvrdi da se radi o revanšizmu. Iste tvrdnje iznose i poslanici opozicionih stranaka koji kažu da Tužilaštvo selektivno vodi istrage, te da niko od zvaničnika u posljednje četiri godine nije procesuiran. U pritvoru su bili ili su još uvijek pod optužbama za zloupotrebu položaja i kriminalo udruživanje i nekoliko najviših policijsko pravosudnih zvaničnika - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, dva bivša direktora policije – Veselin Veljević i Slavko Stojanović.
Vlast međutim tvrdi da se radi o pojačanoj borbi protiv kriminala i korupcije kako bi Crna Gora što prije ušla u Evropsku uniju. U junu se očekuje da će Crna Gora dobiti pozitivan IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) koji predstavlja ocjene koliko je država kandidat ispunila od privremenih mjerila u poglavljima 23 -Pravosuđe i temeljna prava i 24 -Pravda sloboda i bezbjednost) te se ova posljednja hapšenja dovode u vezu upravo sa time.
Osim skoro svakodnevnih hapšenja u fokusu pažnje je i hoće li Crna Gora glasati ili biti kosponzor Rezolucije UN-a o Srebrenici? Da li je Vlada zauzela zvaničan stav?
Prema posljednjim infomacijama, Vlada Crne Gore će predati dva amandmana na Rezoluciju o Srebrenici, koju su predložile Njemačka i Ruanda u cilju postizanja što boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu.
Mediji su objavili da je amandmanima predviđeno individualizovanje krivice za genocid u Srebrenici, ali i insistiranje na striktnom poštovanju Dejtonskog sporazuma.
Da li se premijer Milojko Spajić uopšte zvanično izjašnjavao o tome?
On je na sve novinarske upite o Rezoluciji izbjegao odgovor. Nemački stručnjak za Zapadni Balkan i proširenje NATO, Milan Nič napisao je na mreži Iks (X) da mu je premijer Milojko Spajić kazao da će Crna Gora podržati Rezoluciju UN o Danu sećanja na genocid u Srebrenici, ali da je neće sponzorisati. Ni na tu izjavu, Spajić i Vlada nijesu reagovali.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić
Kakve su bile reakcije u Podgorici?
Odmah je reagovao predsednik Skupštine Andrija Mandić koji je kazao da bi glasanjem za rezoluciju UN o Srebrenici Crna Gora okrivila cijeli srpski narod. Predsednik Jakov Milatović izjavio je da Crna Gora ima državni stav po pitanju genocida u Srebrenici. On je to rekao komentarišući to što je oko 100 nevladinih organizacija potpisalo apel, kojim traži da Vlada kosponzoriše rezoluciju Ujedinjenih nacija o Srebrenici. Crna Gora je, da podsjetimo, u parlamentu usvojila Rezoluciju o Srebrenici ali negiranje genocida u Srebrenici nije prestalo ni nakon toga.
Tako je, na primjer, predsjednik Opštine Nikšić a od nedavno i poslanik vladajućeg proruskog Demokratskog fronta (DF) Marko Kovačević negirao sredinom 2021. da je tamo počinjen genocid.
Međutim, Viši sud je utvrdio da on nije počinio krivično djelo izazivanja nacionalne ili vjerske mržnje.
Akcija crnogorskog tužilaštva nakratko je ujedinila premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, koji su podržali oslobađanje institucija od kriminala i korupcije. Barem do službenog izvještaja Europske komisije o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 - pravosuđe i temeljna prava, pravda sloboda i bezbjednost (IBAR), koji se očekuje krajem juna. A mnogi baš taj izvještaj gledaju kao ključni datum za mnoge promjene u Vladi Crne Gore, od kojih je jedna i rekonstrukcija izvršne vlasti.
