Nova crnogorska vlada – rekordi i sukobi na pomolu!. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 29.07.2024. 29:15 Min.. Verfügbar bis 29.07.2025. COSMO. Von Nenad Kreizer.
Nova crnogorska vlada – rekordi i sukobi na pomolu!
Stand: 29.07.2024, 18:11 Uhr
Nenad Kreizer, Vesna Rajković Nenadić, Nada Pester
Premijer Crne Gore Milojko Spajić prekrojio je svoju vladu koja sada broji rekordni broj ministara ali i sporne članove koji su mnogima trn u oku ne samo kod kuće nego i u susjedstvu. Kakvi su izgledi da ova 44. po redu vlada, bude duljeg vijeka? Koliko bi napetosti s Hrvatskom mogle usporiti put ove zemlje u Europsku uniju? O tome u ovom izdanju podcasta voditelj Nenad Kreizer razgovara s kolegicom Vesnom Rajković iz Podgorice i s analitičarem Vukom Marašem iz istraživačke mreže BIRN.
Nešto više od godinu dana nakon izbora, Crna Gora je dobila konačnu vladu. Kabinet premijera Milojka Spajića sada je potpun shodno postizbornom dogovoru kojim je prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore sebi osigurala ulazak u vladu time što je obećala podršku Spajiću pri formiranju vlasti. Rok za ulazak bio je kraj ove godine ali je premijer požurio s rekonstrukcijom.
Osim ulaska koalicije Za budućnost Crne Gore u vladu druga velika vijest je i ulazak Bošnjačke stranke koja je do sada odbijala suradnju s prosrpskim stranka, između ostalog i zbog odbacivanja priznavanja genocida u Srebrenici. Bošnjačka stranka je između ostalog nagrađena i funkcijom ministra vanjskih poslova koja je pripala Ervinu Ibrahimoviću.
I kad smo već kod članova vlade, njih je u ovom novom rekonstruiranom kabinetu Milojka Spajića rekordni broj, čak 32 uz 25 ministarstava. Što je svjetski rekord pogotovo ako se uzme u obzir da Crna Gora ima oko 600.000 stanovnika što je otprilike koliko stanovnika ima Dortmund.
No novi sastav vlade je već izazvao međunarodne iritacije. Jedan dan nakon proglašenja vlade Hrvatska je nepoželjnima proglasila čak trojicu visokorangiranih političara među kojima je predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić. Hrvatska je ovu odluku povezala s izglasavanjem tzv. rezolucije o Jasenovcu iza koje službeni Zagreb vidi upliv Beograda i pokušaj narušavanja dobrosusjedskih odnosa. Hoće li, sudeći po reakcijama iz Zagreba, Hrvatska kočiti put Crne Gore prema Europskoj uniji i hoće li proruski stavovi novih članova vlada narušiti dosadašnji uzorni kurs Crne Gore?
Od naše suradnice Vesne Rajković iz Podgorice saznajemo kako je izgledala rekonstrukcija crnogorske vlade koja je do te mjere uzburkala duhove ne samo u Crnoj Gori nego i izvan.
Vesna, ko čini novu rekonstruisanu Vladu?
U novu rekonstruisanu Vladu je ušla proruska koalicija Za budućnost Crne Gore, predvođena šefom parlamenta Andrijom Mandićem, bliskom srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, ali i Bošnjačka stranka, tradicionali partner opozicione Demokratske partije socijalista.
Andrija Mandić
Vlada u zemlji, koja ima oko 630 hiljada stanovnika, tako sada ima ukupno 32 člana To je najglomaznija Vlada od uvodjenja višestranačja, među najbrojnije je u Evropi i najbrojnija u odnosu na broj stanovnika.
Koalicija Za budućnost Crne Gore do sada je u parlamentu pružala podršku Vladi premijera Milojka Spajića i imala je značajne pozicije u državnoj administraciji i javnim preduzećima, posebno u ključnim energetskim kompanijama. Iako je rekonstrukcija predvidjena koalicionim sporazumom, javnost je tek dan ranije bila obaviještena da će se održati sjednica parlamenta a poslanici su uoči same sjednice dobili predlog od premijera Milojka Spajića.
Da li je ovo prvi put da proruske stranke ulaze u Vladu?
Ovo je prvi put da ta koalicija zvanično čini izvršnu vlast. Iako su činili okosnicu koalicije koju je na izborima 2020. predvodio Zdravko Krivokapić za njih nije bilo mjesta u njegovoj vladi, niti u kasnijoj Vladi Dritana Abazovića. Ulasku te koalicije u Vladu su se snažno protivile SAD i EU, ali je Spajić pokušao da ih ubijedi da će voditi proevropsku politiku i za to mu je poslužila Bošnjačka stranka.
U ovom izdanju podcasta razgovarali smo i s Vukom Marašem analitičarem i izvršnim direktorom istraživačke mreže Birn. Gospodine Maraš, Hrvatska je jučer trojicu crnogorskih političara proglasila nepoželjnim osobama. Kako komentirate taj potez koji je može se reći neuobičajen kada su u pitanju članice Europske unije i potencijalne članice Europske unije?
Hrvatska je prosto morala da odgovori na ono što ona smatra nekim napadom na nju. Govorim naravno, o izglasavanju rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Oni su odgovorili na način koji mislim da je ipak po Crnu Goru bolji, umjesto da nam blokiraju daljnji put ka EU. U ovom trenutku oni su odlučili da proglase nekoliko naših funkcionera personama non grata, što mislim da je za Crnu Goru ipak mnogo bolje nego da su iskoristili neke druge mehanizme. Oni su suštinski proglasili lidere Demokratskog Fronta za persona non grata, ali i Aleksu Bečića, lidera Demokratske stranke.
Pretpostavljam da je Bečić bio odabran zbog činjenice da su upravo njegovi poslanici ranije u nekom prethodnom periodu pokušavali obezbijediti da se rezolucija o genocidu u Jasenovcu izglasa kako bi tada umirili prosrpski dio svog biračkog tijela koji je smatrao da to što su, recimo, demokrate glasale za genocid u Srebrenici, da prosto sad moraju da se iskupe srpskom biračkom tijelu. Iz tog razloga pretpostavljam da je Aleksa Bečić, kao i neki drugi koje je hrvatski ministar vanjskih poslova naveo, ali vjerujem da je to ključni razlog bio zašto Aleksa Bečić. Ono što je, recimo, mene iznenadilo je zašto na tom spisku nema Milojka Spajića, trenutnog premijera Crne Gore bez čije podrške se ovaj projekat ne bi u praksi mogao sprovesti. Bez njihovih glasova ta rezolucija ne bi mogla biti usvojena. Ovo, naravno, govorim vrlo svjestan činjenice da vjerujem da u Crnoj Gori nitko od građana ne spori da se genocid u Jasenovcu desio. To je dio neke negativne zaostavštine iz Drugog svjetskog rata. Međutim, bilo je samo pitanje sporno zašto se to radi u ovom trenutku i zbog čega Crna Gora ispunjava obaveze s agende suštinski Srbije, odnosno Vučića i Andrićevog venca i to u trenutku kada i sam Vučić kaže da Srbija to neće uraditi jer bi to značilo maltene kraj njihovih evropskih integracija. Dakle, umjesto toga, Crna Gora je našla da nosi jedno teško breme potencijalnog zaustavljanja procesa evropskih integracija za nečiji tuđi račun. To je ono ustvari što je sporno, ja vjerujem dobrom dijelu stanovništva u Crnoj Gori.
Otkud Bošnjačka stranka u rekonstruisanoj Vladi?
Odavno se govori da bi Bošnjačka stranka (BS) mogla ući u Spajićevu Vladu, ali malo ko je očekivao da će prihvatiti da budu dio vlasti sa Mandićevom koalicijom.
Bošnjačka stranka, je partija koja okuplja nacionalne Bošnjake, bila je dugogodišnji partner DPS-a. Odbila je da bude dio prve Vlade nakon smjene DPS-a 2020. U drugoj Dritana Abazovića imali su tri pozicije.
U medjuvremenu je došlo do promjena na čelu te stranke nakon smrti dugogodišnjeg predsjednika Rafeta Husovića, na čelo stranke je izabran Ervin Ibrahimović koji pravi odredjeni zaokret u politici stranke. Ta stranka je sada dobila značajna mjesta u Vladi, a sam Ibrahimović je izabran za potpredsjednika i ministra spoljnjih poslova. U dijelu javnosti se inače ta stranka, za vrijeme DPS često nazivala klijentalističkom, kojoj su funkcije bitnije od principa.
Mediji su ranije navodili da je uslov za ulazak Bošnjačke stranke u vladu da ona raskine lokalne koalicije sa opozicionom Demokratskom partijom socijalista (DPS) u Ulcinju i Bijelom Polju, ali za sada nema informacija da li je pristala na to.
BS je u dijelu javnosti bila žestoko kritikovana zbog ulaska u Vladu sa kako ističu "negatorima genocida u Srebrenici".
Podgorica okićena zastavama Crne Gore
Vlada će biti najgomaznija do sada. Ko su novi ministri, koliko će koštati gradjane?
Zanimljivo je da Vlada ima više ministara nego što u parlamentu ima mjesta odnosno stolica za članove vlade kada dolaze da brane zakonska rješenja. Prema prvim projekcijama, vlada će mjesečno koštati više za oko pola miliona eura, taj novac nije predvidjen budžetom. Takodje, preklapaju se nadležnosti pa imamo ministra za medjunarodne odnose i ministra za spoljne odnose, ministra saobraćaja i ministra infrastruture. Ipak, najviše je pažnje izavalo ministartvo za rudarstvo, naftu i gas, iako Crna Gora nema ni nafte ni gasa, niti ima metar gasovoda.
Šta kažu analitičari a šta opozicija?
Pa ima različitih ocjena. Uglavnom u prvim reakcijama analitičari novu Vladu ocenjuju kao krajnje desničarsku, koju čine nacionalne partije. Ocenjuje se da se radi o raspodeli plijena, da nema nikakve programske orijentacije i motivacije samih političkih partija da ostvare svoj program, već „ko što može da uhvati više“. Ima i onih koji tvrde da će vlada biti stabilna, da je podržalo skoro dvije trećine poslanika u parlamentu, te da ima i pojedinih dobrih kadrovskih rješenja. Predstavnici opozicije su istakli da je ovo pobjeda Mandića, koji je, kako tvrde, ne samo predsjednik parlamenta već i stvarni premijer, i da je ovim ostvario političku pobjedu.
A kakve su bile reakcije medjunarodne zajednice?
Međunarodna zajednica se oštro protivila ulasku Mandićeve koalicije u Vladu. Odmah, nakon izbora Vlade su reagovale i SAD i EU koji su saopštili da su zabrinuti zbog uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji, kako su naveli, ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu i protive se sankcijama Evropske unije Rusiji.
Lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić
Osim nove vlade na pomolu su i vanredni izbori u Podgorici, koja čini trećinu biračkog tijela u državi. Kako je došlo do krize?
Nakon što je istupio iz Pokreta Evropa Sad (PES), predsjednika države Jakova Milatovića je podržalo petoro odbornika glavnog grada, koji sa svojim doskorašnjiim partijskim drugovima nijesu uspjeli da se dogovore oko podjele funkcija.
Zato je došlo do skraćenja mandata lokalnom parlamentu i vanrednih izbora koji su zakazani za 29. septembar. PES je na lokalnim izborima u Podgorici 2022.godine kada je nakon dvadeset godina vlast u glavnom gradu izgubio DPS predvodio upravo Milatović. On je kasnije izabran za predjednika države nakon što je pobijedio dugogodišnjeg neprikosnovenog lidera Mila Đukanovića. Sada je upravo Milatović najveći politički protivnik Spajića i Pokreta Evropa sad.
Milatović je, recimo, tako odmah nakon izbora nove vlade kazao da da je cilj najglomaznije Vlade u istoriji, zaštita pojedinačnih interesa koje će građani višestruko platiti.
Podgorica
Iako se Spajićeva vlada zaklinje da joj je cilj ulazak u EU, svjedočimo da su Hrvatska i BiH uputile do sada četiri protestne note. Takodje, Hrvatska je trojicu visokih zvaničnika proglasila nepoželjnjim osobama: predsjednika Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića "zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Hrvatske u unutrašnje političke svrhe". Kakve su reakcije u Podgorici?
Deklarativno oštre. Mandić je poručio da nijedan dobronamjeran čovjek nije mogao da pomisli da će se moderna Hrvatska poistovijetiti sa Nezavisnom državom Hrvatskom. Bečić ocijenio je da u odluci Hrvatske da ga proglasi nepoželjnjim nema kriterijuma već samo politike dok je Knežević saopštio da je njegov djed zalud poginuo braneći Karlovac od ustaša i nacista.
Mandić je medjutim odmah kazao Crna Gora neće preduzeti recipročne mjere i odbacio ocjene sa odluke u crnogorskom parlamentu, imaju veze sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
U prvim reakcijama na odluku Hrvatske opozicija u Crnoj Gori je ocijenila da vlast bruka državu.
Andrija Mandić i Milan Knežević
Mandić i Knežević inače važe za radikalne proruske političare, iako Mandić u posljednjih godinu dana pokušava deklarativno da se predstavlja kao evropski orjentisani političar. Sa druge strane, Bečić pokušava da se predstavi kao gradjanski orjentisani mladi političar, ali često iznosi vrlo tvrde stavove i jako je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Odluka Hrvatske je dobro došla opoziciji koja je oštricu kritike usmjerila na BS i Ibrahimovića pitajući ga kako se osjeća u koaliciji sa ljudima koje je jedna zemlja EU proglasila nepoželjnima i šta će uraditi kao ministar vanjskih poslova.
