BiH između Izraela i Palestine. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 23.10.2023. 29:47 Min.. Verfügbar bis 22.10.2024. COSMO. Von Nenad Kreizer.
BiH između Izraela i Palestine
Stand: 23.10.2023, 17:29 Uhr
Nenad Kreizer, Dragan Maksimović, Boris Rabrenović
Eskalacija na Bliskom istoku polarizira i društva diljem svijeta. To je posebice vidljivo u zemljama koje su i same po sebi podijeljene poput Bosne i Hercegovine gdje je podjela na one koji daju podršku Palestincima s jedne te Izraelcima s druge strane još očitija nego drugdje. Koji je tomu razlog? Igra li vjera neku ulogu? Odgovor na to pitanje pokušat ćemo dobiti u razgovoru s profesorom i analitičarem Enverom Kazazom i našim banjalučkim suradnikom Draganom Maksimovićem.
Aktualni sukob između Izraela i Hamasa podijelio je svjetsku javnost još više nego što je to bio slučaj s proteklim eskalacijama, upravo zbog brutalnosti koja je očito poprimila nove razmjere. Polarizacija je prisutna čak i u društvima poput njemačkog gdje se posebice na društvenim mrežama ali i na prosvjedima vode pravi mali ideološki ratovi. No ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da velika većina Nijemca podržava politiku svoje vlade koja se jasno stala uz pravo Izraela na samoobranu. U jednom ispitivanju instituta Forsa 66 posto ispitanih podržava politiku vlade 16 posto ne.
Aktualni sukob između Izraela i Hamasa podijelio je svjetsku javnost još više nego što je to bio slučaj s proteklim eskalacijama, upravo zbog brutalnosti koja je očito poprimila nove razmjere. Polarizacija je prisutna čak i u društvima poput njemačkog gdje se posebice na društvenim mrežama ali i na prosvjedima vode pravi mali ideološki ratovi. No ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da velika većina Nijemca podržava politiku svoje vlade koja se jasno stala uz pravo Izraela na samoobranu. U jednom ispitivanju instituta Forsa 66 posto ispitanih podržava politiku vlade 16 posto ne.
No ima zemalja koje su po tom pitanju podjeljenije a među njih spada i Bosna i Hercegovina. Iako ova podjela kada je u pitanju svrstavanje na stranu Izraelaca ili Palestinaca nije nova, najnovija razina suprotstavljanja iznenađuje.
U prošlosti su to na svojoj koži iskusile i neke javne ličnosti poput poznatog repera Edina Osmića poznatijeg kao Edo Maajka koji se mjesecima nalazi na udaru kritika pa i prijetnji samo zato što mu je partnerica Izraelka.
Podjele se sada popela na višu državnu razinu i mnogi ovaj sukob koriste za unutarnjopolitičke sukobe.
Na kojim crtama se odvija ova podjela i kako je ona povezana s političkom realnošću u Bosni i Hercegovini, saznajemo u ovom izdanju podcasta Cosmo bosanski/hrvatski/srpski kroz razgovor s politologom i sveučilišnim profesorom Enverom Kazazom iz Sarajeva ali i našim suradnikom iz Banja Luke Draganom Maksimovićem koji je ovih dana pratio razmirice na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni, ovaj put vezane uz jednu vanjskopolitičku temu.
Dragane, mnogo je reakcija nakon nove eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Od političkih pa do građana na ulicama.
Krenućemo od jučerašnjeg dana i protesta za kako su to organizatori naveli, palestinski narod. Nekoliko hiljada građana Sarajeva okupilo se ispred Vijećnice noseći transparente sa natpisima „Oslobodite Palestinu“, „Bombardovanje djece nije samoodbrana“, „Teroristi nemaju izbjegličke logore“. Ovo je prvi protest nakon eskalacije sukoba na Bliskom istok, iako je bilo političkih reakcija te sporadičnih protesta, ali o tome nešto kasnije.
Protestu u Sarajevu, prisustvovali su predstavnici palestinske zajednice u Bosni i Hercegovini, ambasador Palestine u BiH Rezek Namora, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. Građani, kojih je i oko hiljadu bilo u isto vrijeme po istom pitanju okupljenih u Tuzli, poručili su da žele poslati poruku podršku palestinskom narodu.
Proteste je organizovala palestinska zajednica u BiH a gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić poručila je da je Sarajevo uvijek bilo na pravoj strani istorije.
Protest podrške Palestincima u Sarajevu
„Sarajevo pusti suzu, Gaza jeca, Sarajevo ii tvoja su umirala djeca. Sarajevo uz Gazu, Sarajevo za mir, Sarajevo protiv ubijanja svake nedužne žrtve na ovom svijetu“, rekla je Karić.
Ova izjava je tipična za taj politički odnos unutar BiH, postavljanje ili na jednu ili drugu stranu. Kakva je zapravo politička polarizacija u BiH u odnosu na Bliski istok?
Izjava Benjamine Karić zapravo je samo posljednja u nizu koja je izazvala reakciju ambasadorke Izraela za BiiH sa sjedištem u Tirani , Galit Peleg. Ona je na društvenoj mreži X upitala, „ako podržavate Palestince, zašto ne osudite Hamas“.
U podijeljenom društvu kakvo je ono u BiH, podijeljeni su i stavovi oko svega i ne postoji pitanje oko kojeg BiH govori jedinstvenim glasom što se prenosi i na cijelu javnost. Sukob Izraela i terorističke organizacije Hamas preliva se i u BiH u dva pravca. Jedan glas se čuje iz Banjaluke, koja podržava Izrael, dok se drugi, onaj Palestinski, čuje iz Sarajeva. Zbog sukoba na Bliskom istoku i mjere bezbjednosti u Bosni i Hercegovini podignute su na viši nivo. Ministar bezbjednosti Nenad Nešić, poručio je da iako je trenutna situacija dobra, da je dat nalog svim policijskim agencijama u BiH da podignu stepen bezbjednosti na viši nivo „zbog eventualnog prelivanja krize sa Bliskog istoka“.
Tko je prvi od političara komentarisao najnovije sukobe na Bliskom istoku??
Prvi politički komentar napada Hamasa na civile u Izraelu, bio je onaj predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto (HDZ BiH), koja je osudila napad:
„Nedvosmisleno osuđujem nepravedan i brutalan napad Hamasa na Izrael i njegove građane. Čvrsto stojimo uz Izrael u ovim teškim trenucima“, poručila je Krišto, što se nije svidjelo hrvatskom članu Predsjedništva BiH Željku Komšiću, rekavši da je Krišto reagovala „neoprezno i sebično“, jer se kako je rekao nije osvrnula na patnje palestinskog naroda.
„Mislim da to u ovom trenutku neoprezno i sebično jer ne posmatra patnju palestinskog naroda. Ta tema se kod nažalost koristi za unutrašnja politička obračunavanja. I ti stavovi koji se iznose izgledaju neoprezni i ishitreni. I ti sukobi na Bliskom istoku, to je jedna vrsta političkog obračuna u BiH. Iz tih razloga vi imate različite interpretacije svega toga. Niko ne može odobravati, šta god da je u pitanju, nasilje nad civilima i uzimanje taoca. To je svakako za osudu. Ali ne možete tu situaciju posmatrati van konteksta jer je činjenica da borba palestinskog naroda za svoju državu traje decenijama“, rekao je Komšić.
To je izazvalo reakciju ambasadorke Izraela u BiH, Galit Peleg, koja je prije reakcije na skup u Sarajevu, upitala Komšića u kojem kontekstu treba posmatrati stavljanje djece u kaveze dok se teroristi smiju.
„Gospodin Komšić smatra da to sve treba ‘posmatrati u kontekstu’. U kojem kontekstu, gospodine Komšiću? U kontekstu ISIS-a?“, rekla je između ostalog Peleg.
Komšić je na to uvredljivo odgovorio veleposlanici što je imalo i međunarodnog odjeka.
Zastava Izraela na palati predsjednika Republke Srpske
Ova podjela u BiH ako promatramo povijest sukoba na Bliskom istoku, nije novost?
Slično je bilo i prije dvije godine tokom napada terorističke organizacije Hamas, kada je Palata Republike Srpske bila osvjetljena bojama izraelske zastave. Predsjednik RS Milorad Dodik, kojem se nakon toga zahvalio i premijer Izraela Benjamin Netanjahu, poručio je tada da „zajednička istorija stradanja čvrsto vežu srpski i izraelski narod“, te da RS u potpunosti podržava pravo Izraela na samoodbranu svoje teritorije i naroda. Dodik je slično uradio i prije nekoliko dana nakon napada Hamasa, napisavši da se terorizam mora pobijediti.
„Oštro se protivim terorističkim napadima na Izrael u kojima su stotine civila izgubile život, preko hiljadu ranjeno, a veliki broj zarobljen“, napisao je Dodik na društvenim mrežama, dodavši sličnu poruku od prije dvije godine da podržava Izrael.
Znači podjele nisu novijeg datuma?
Dok je prije dvije godine u Banjaluci bila zastava Izraela, sarajevska Vijećnica bila je u bojama palestinske zastave, u znak kako je tada rečeno „solidarnosti sa svim nevinim žrtvama i njihovim porodicama“. Protesta kao juče nije bilo.
Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, sastao se prije par dana sa palestinskim ambasadorom u BiH Rezekom Namurom i pozvao na stvaranje dvije države, Izraela i Palestine. Kako je saopšteno iz Bećirovićevog kabineta, Namura se zahvalio na „državničkom ponašanju i stavovima, kao i na hrabroj i moralno ispravnoj politici“, istakavši da narod Palestine cijeni odgovorne stavove Bećirovića.
„Zaustavljanje rata, postizanje pravednog mira i uspostavljanje dvije države - Izraela i Palestine, jedino je dugoročno rješenje“, poručio je Bećirović.
Nenad Kreizer Razgovarao je sa profesorom Enverom Kazazom iz Sarajeva, političkim analitičarem i odličnim poznavaocem prilika na unutrašnjoj političkoj sceni Bosne i Hercegovine.
Profesore, prije nego što vas pitam o specifičnosti odnosa unutar BiH i refleksijama u odnosu na sukob na Bliskom istoku, jučer je u Sarajevu održan protest podrške palestinskom narodu. Kako komentirate to s obzirom da je izostala podrška Izraelu kada je bio napad Hamasa?
- Sarajevo tek sporadično osuđuje Hamas, ne u onoj mjeri u kojoj je to neophodno i ne u onoj mjeri u kojoj bi se svaki zločin morao osuđivati jer je naprosto zločin ili jer je naprosto anti civilizacijski i anti humanistički čin.
Banja Luka demonstrativno podržava Izrael, također to radi i hrvatska strana unutar Federacije, jedino je bošnjačka na palestinskoj strani. Nekome izvana koji promatra Bosnu i Hercegovinu bi se moglo činiti da ova podjela ima nekakvu vjersku pozadinu. Mislite li da to zaista igra neku ulogu?
- Itekako igra emocionalnu ulogu, međutim, nejasno je zašto onda takva uloga koja vodi ka nekakvoj vrsti iracionalnog stava nije baš bazirana na različitosti vjera. Jedini mogući odgovor je u tome da se politika ovdje na ovom prostoru čvrsto veže za vjeru, da je došlo do ideologizacije religije i religizacije ideologije, dakle da je religija prije svega ideologija. I onda iz tog refleksa da se može govoriti o tome da zvanična Banja Luka podržava Izrael, a da HDZ i krugovi oko njega također podržavaju Izrael u ovom sukobu dok Sarajevo podržava Palestinu. Nažalost, religija kao ideologija prisutna je jasno i na Bliskom istoku, ona je prisutna ako hoćete i u sukobu u Ukrajini. Nije nešto novo, ali se itekako događa u dvadeset i prvom stoljeću i događa se veliki povratak religije kao ideologije na političkoj sceni. Jednostavno govoreći, Bosna i Hercegovina je podijeljena trima religijama kao trima agresivnim konzervativnim militantnim ideologijama.
U medijima u BiH se pojavila informacija da je vođa terorističke organizacije Hamas pisao ministru spoljnih poslova BiH Elmedinu Konakoviću, tražeći pomoć za Palestinu. Konaković je ove navode demantovao.
„Nikakvog pisma Hamasa nema, u sistemu MVP-a BiH nema nikakvog pisma“, rekao je Konaković, istakavši da ne krije stav da je „na strani borbe za rješenje koje se zove dvije države“.
Mostar je možda najviše specifičan u ovoj situaciji, mogli bismo reći da se sve ono što se dešava u BiH, prenijelo na jedan grad.
Iako nema zvaničnih udruženja koja podržavaju Izrael ili Palestinu, Bliski istok je postao još jedan mehanizam za dalje podjele. Prvo je reagovao univerzitet u Mostaru, pružajući punu podršku svojim akademskim partnerima u Izraelu, osudivši teroristički napad protiv Izraela i njezinih građana. Nakon toga su aktivisti sa Starog mosta i na izletištu iznad istočnog dijela Mostara, razvili desetometarsku zastavu Palestine. Mostarski skakači izveli su i počasni skok sa Starog mosta, a u nekim ugostiteljskim objektima su palestinske zastave. Poručuju da to nije podrška Hamasu, već saosjećanje sa civilima i stradanjima kojima su godinama izloženi. Ima i onih koji ne vjeruju u saosjećanje sa žrtvama jer su uz zastave Izraela i Palestine i nacionalna obilježja, tako da to samo služi za produbljivanje podjela između stanovnika, bez obzira da li se nalazili u Mostaru ili nekom drugom dijelu BiH.
Nakon ovog pogleda na vanjskopolitičke trzavice kad je u pitanju Bliski istok upada u oči velika nelogičnost poteza. Što se iz svega može zaključiti?
To i jeste suština svega. Ukoliko pogledate politike koje se zastupaju u BiH, podrška jednoj od strana na Blsikom istoku, nema veze sa realnošću. Ni analitičarima nije recimo jasna podrška Milorada Dodika Izraelu, ukoliko se prati politika zvanična politika iz Banjaluke o težnjama za stvaranjem samostalne države. Politički gledano, bilo bi očekivano da zvaničnici RS makar budu neutralni, upravo zbog ove politike koju vode. Sa druge strane, imali smo izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji kaže da se zalaže za rješenje stvaranja dvije države Izraela i Palestine. Priča o suverenitetu i teritorijalnom integritetu i nedjeljivosti BiH ovdje kod analitičara pada u vodu, pa se i oni pitaju zbog čega ih neko tjera da zauzimaju bilokakav stav. A da ne govorimo o tome da se raspoloženje prema Americi koje je kod bošnjačkog političkog korpusa za razliku od srpskog, promijenilo nakon posljeedjeg sukoba i otvorenog stavljanja Amerike na stranu Izraela.
