Ostaje li Crna Gora na prozapadnom kursu?. COSMO bosanski/hrvatski/srpski. 06.11.2023. 24:32 Min.. Verfügbar bis 05.11.2024. COSMO. Von Maja Maric.
Ostaje li Crna Gora na prozapadnom kursu?
Stand: 06.11.2023, 17:29 Uhr
Maja Marić, Vesna Rajković Nenadić, Boris Rabrenović
Crna Gora je dobila novu Vladu i predsjednika parlamenta. Za premijera je izabran lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić, dok je predsjednik parlamenta jedan od lidera proruske koalicije Za budućnost Crne Gore, koju čine bivše članice Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić. Što to znači za budućnost Crne Gore, razgovaraju Maja Marić i Vesna Rajković, dok politička analitičarka Daliborka Uljarević objašnjava da li ovakvim rasporedom vlade Crna Gora gubi svoj prozapadni kurs.
Što čeka novu vladu iz Podgorice izvještava naša saradnica Vesna Rajković Nenadić.
Vesna, ko čini novu crnogorsku Vladu?
Crna Gora je nakon skoro pet mjeseca od parlamentarnih izbora dobila novu Vladu na čelu sa mladim populistom Milojkom Spajićem. On je u vlast prvi put u posljednjih trideset godina uveo proruske partije koje su činile bivši Demokratski front (DF), čemu su se oštro protivile Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.
Okosnicu vlade tako čine Pokret Evropa sad, a u njoj su i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića, Socijalistička narodna partija (SNP) Vladimira Jokovića i dve koalicije albanske manjine, Albanski forum i Albanska alijansa.
Crna Gora je dobila novu Vladu
Vladu će u parlamentu podržavati bivše članice DF-a koje će zauzvrat, uz predsjednika parlamenta, dobiti i 40 odsto pozicija "po dubini" i dio ambasadorskih mesta.
Kao dio šireg paketa podrške vlasti za predsjednika parlamenta je izabran jedan od lidera tog saveza Andrija Mandić?
Da. A na osnovu Sporazuma koji su potpisali, nakon godinu dana planirana je rekonstrukcija Vlade i ulazak DF-a na ministarska mjesta.
Van Vlade je ostala URA bivšeg premijera Dritana Abazovića, Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića i manjinske partije Bošnjaka, Hrvata i jednog dijela Albanaca.
Na ministarskim mjestima su uglavnom neiskusni politički kadrovi, koji nemaju iskustva u oblastima koje će pokrivati a medju njima ima čak i nekih koji nemaju dana poslovnog iskustva, izuzimajući pripravnički staž. Izuzetak je novi ministar finansija koji je nestranačka ličnost i koji dolazi iz bankarskih krugova.
Kako je došlo do toga da bivše članice DF-a budu dio vlade?
Nakon raznih obrta, sukoba unutar sopstvene stranke i otpora poslanika sa liste koju je predvodio za drugačiji koncept, koji je podrazumijevao vladu sa Bošnjačkom strankom (BS), Spajić se odlučio da u vlast uvede bivše članice Demokratskog fronta (DF). Tome je prethodio i sukob sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, inače potpredsjednikom Pokreta Evropa sad oko fomiranja nove vlade jer se predsjednik države snažno zalagao da bivše članice DF-a udju u vladu, nakon što su mu pružili podršku u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Dakle, Spajić je mogao da bira da traži podršku od DPS-a ili od DF-a jer za prvobitni koncept da Vladu pravi sa Demokratama i Bošnjačkom strankom nije imao podršku unutar sopstvene liste.
Lider Pokreta Evropa sad, Milojko Spajić
Kako je to moguće?
Pa, Spajić je platio danak svom političkom neiskustvu jer se ispostavilo da dio poslanika kontroliše Milatović. Odavno se spekuliše da postoji snažan sukob izmedju njih dvojice što su i potvrdili pregovori o Vladi.
Dio javnosti oštro je kritikovao izbor Mandića za predsjednika parlamenta. Zašto?
Spoljnopolitički prioriteti Mandićeve partije su ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, a protivnik je članstva Crne Gore u NATO. Crna Gora je od 2017. godine članica NATO.
U regionalnoj politici Mandić ima izuzetno bliske političke odnose sa predsjednicima Srbije, Aleksandrom Vučićem i bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Osim toga, negator je genocida u Srebrenici.
Protiv Mandića je u toku i jedan sudski postupak?
Protiv njega i Milana Kneževića je u toku sudski postupak zbog sumnje da su zajedno sa pripadnicima ruske obavještajne službe, Eduardom Šišmakovim i Vladimirom Popovim i još osam srpskih državljana planirali pokušaj terorizma na dan izbora 2016.
Na osnovu funkcije predsjednika parlamenta član je Savjeta za odbranu i bezbjednost, tijela koje komanduje Vojskom Crne Gore. Opozicija je zato tokom izbora Vlade i predsjednika parlamenta tvrdila da je sada četnička ideologija vladajuća u Crnoj Gori.
Andrija Mandić
Takodje, pojedini analitičari smatraju da ulaskom DF-a, vladu kontroliše Vučić jer od njihove podrške ustvari zavisi njen opstanak
Koji su spoljnopolitički prioriteti Vlade? Što ustvari obećava Spajić?
Spajić je u ekspozeu koji je dostavio, ali koji nije pročitao u parlamentu iako mu je to bila ustavna obaveza jer, kako je rekao nema vremena za gubljenje, naveo da će Crna Gora imati četiri glavna spoljnopolitička prioriteta. To su punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU), aktivno i kredibilno članstvo u NATO-u, unapređenje dobrosusjedskih odnosa i jačanje uloge države u multilateralnim organizacijama. To je, medjutim, potpuno suprotno od politike bivših članica DF-a, pa je ključno pitanje kako će to u praksi izgledati.
A kada je riječ o ekonomiji? Na talasu povećanja plata su Spajić i njegov pokret dobili izbore?
Spajićev politički uspon počeo je za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića, formirane poslije izbora 2020. godine. U toj vladi Spajić je vodio resor finansija i socijalnog staranja. Zajedno sa Milatovićem je tokom mandata predstavio i sproveo kontroverzan program ekonomskih reformi "Evropa sad", po kojem su kasnije nazvali i pokret koji su osnovali u junu 2022. Tim programom je ukinut doprinos za zdravstvo i povećane plate što im je donijelo veliku popularnost.
Iako su građani hvalili te reforme, ekonomisti su upozoravali da je reč o populističkoj mjeri koja će dovesti do zaduženja i problema u funkcionisanju zdravstvenog sistema…
Da, te procjene su se ispostavile tačnim. Pa, ipak gradjani ih ipak nijesu kaznili na izborima, naprotiv.
Spajić sada obećava da će minimalna penzija biti već 1. januara 2024. godine povećana na 450 eura (sada je oko 300), ali niko ne zna odakle mu novac niti kako misli da sprovede obećanu poresku reformu.
U razgovoru sa Majom Marić politička analitičarka Daliborka Uljarević, direktorica Centra za građansko obrazovanje, objašnjava da li ovakvim rasporedom vlade Crna Gora gubi svoj prozapadni kurs.
- Ja vjerujem da ga gubi i ne samo što ja vjerujem, nego to mogu da podržim i našim istraživanjem javnog mnjenja. Ako pogledate na nivou Crne Gore, kroz nešto što bi bio vrijednosni okvir i određena jako važna opredjeljenja, u tom kontekstu mi uopšte ne stojimo loše, odnosno vrlo je jasna ta prozapadna orijentacija.
Međutim, kad uđete u strukturu aktera koji sada čine ovu vladajuću većinu, izuzev onih koji pripadaju ovim albanskim koalicijama, toj strukturi će zapravo biti bliži četnički pokret, među njima je većina onih koji negiraju da se u Srebrenici desio genocid, zatim većina onih za koje nezavisnost Kosova nije zatvoreno pitanje, ali i oni koji su na strani Rusije u rusko-ukrajinskom ratu, pa posljedično ne podržavaju sankcije Rusiji niti cijene ruski utjecaj opasnim po region. To je sada naša Vlada i ona, kad pogledate te vrijednosne determinante, apsolutno nema prozapadni karakter.
Što to znači onda za zapadne partnere? Hoće li Vlada imati uopće podršku zapadnih partnera?
- Oni vrlo oprezno prilaze tome, u prvom periodu gotovo da nije bilo nikakvih čestitki toj vladi sa strane Zapada. Tek posle nekoliko dana su određeni ambasadori otišli na sastanke, ali ako čitate ta saopštenja pažljivo vidite da izostaju čak i one protokolarne stvari koje su sastavni dio tih prvih susreta nakon imenovanja nove Vlade ili predsjednika parlamenta. Posebno je, recimo, meni indikativno da je Ursula von der Leyen, koja je dolazila u Crnu Goru, imala sastanke i s premijerom i predsjednikom nije ni jednom riječju čestitala na izboru novom predsjedniku Skupštine ili novom predsjedniku Vlade. Čak je i izbjegla direktno pitanje kako će sarađivati s novim predsjednikom skupštine. Jasno je da će se vrlo pažljivo posmatrati dalje ponašanje i dalje pozicioniranje te Vlade i da će se isključivo cijeniti po djelima, a ne po onom što su riječi zapisane u ovom sporazumu ili što oni govore i na čemu se glasno zaklinju. Mislim da je jedan dio tih ljudi svjestan toga, upravo zato što naglašava i ovih dana da su oni garant zapadne orijentacije ili da nitko neće dirati u te temelje, ali je činjenica da im se ni u čemu ne vjeruje dok to ne pokažu na djelu.
Gradjani su dominatno glasali za Spajićeva obećanja o prosječnoj plati od 1000 eura (sada je oko 780 eura), minimalnoj penziji od 450 eura i skraćenju radne nedelje na četiri dana. On je i u ekspozeu naveo da su mu cilj ekonomske reforme a vizija Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope. Kako da se do toga dodje, u ekspozeu nije naveo.
Prvi potez mu je bio odlaganje popisa stanovništva?
Da, isti dan kada je, nakon rasprave koja je trajala cijelu noć, Vlada izabrana, odlučili su da odlože popis stanovništva za mjesec dana. Prethodno je opozicija odlučila da ga bojkotuje. Iako popis služi prikupljanju statističkih podataka koji treba da pomognu pri utvrđivanju javnih politika, on je u Crnoj Gori političko pitanje u čijem fokusu je nacionalno i vjersko izjašnjavanje.
Zašto je opozicija odlučila da bojkotuje popis?
Opozicija tvrdi da nema uslova da se održi ni za mjesec dana, traže potpunu kontrolu, jer se plaše nacionalnog inženjeringa zbog zainteresovanosti Srbije i Vučića i kampanje koje vode njihovi mediji u Crnoj Gori. Vidjećemo hoće li uspjeti da postignu dogovor sa Spajićem sa kojim su već imali jedan razgovor. Ali je značajno navesti da su pristali da razgovaraju sa Spajićem dok dan kasnije nijesu sa Mandićem.
Protest protiv nove Vlade i novog predsednika parlamenta Crne Gore
Hoće li Vlada imati podršku zapadnih partnera?
Sjedinjene Države su saopštile da žele da sarađuju sa novom crnogorskom vladom, ali da su razočarane što je u nju uključena politička stranka koja ne odražava zapadne vrijednosti. Reakcija EU je bila malo umjerenija. Ključno je hoće li Spajić imati podršku zapadnih partnera za zaduženje ili će se morati okrenuti drugom tržištu, prvenstveno kineskom, o čemu se ovdje u Podgorici uveliko govori.
